Duvanjski je kraj, kraj planina. Gledaju ga Tušnica, Lib, Ljubuša, Vran, Gvozd, Zavelim, pa i najmanja, Grabovica planina. Grabovica planina kraška je zaravan između Buškog jezera i Duvanjskog polja i zajedno s Midenom, uzvišenim dijelom iste zaravni, obrubljuje Duvanjsko polje s jugozapada.
U cijelosti je građena od krednih vapnenaca i iznimno bogata krškim reljefnim oblicima. I jamama i špiljama i vrtačama, a posebice urušenim dolinama koje, kao duboki ožiljci, svjedoče o burnoj geološkoj prošlosti. Danas, dvije od njih, Arnautovac i Veliki Samograd, kriju tajne prošlosti i nose enigme budućnosti cijeloga kraja.
Poput vulkanskog kratera, urušena dolina Samograd nalazi se na Grabovici planini iznad sela Kovači kod Tomislavgrada. Obrubljen strmim liticama u dužini od 110 i širini 190 metara, Samograd uranja u utrobu zemlje i do 60 metara dubine. Na njegovo dno, vješti i obučeni, mogu se spustiti urušenim dijelom litice.
Poput prizora iz Jurassic Parka, dno mu je izrazito zeleno, obraslo gustom, mahom grabovom, šumom. Ako se već i nađete na njemu, zbog izrazito bujne vegetacije je neprohodan. Kretati se može tek uz litice po rubu čije su pukotine u stijenama staništa mnogim pticama.
U utrobi doline, s njene istočne strane, Samograd krije špilju dugu 20 metara s dvoranom čiji stropovi dosežu i 7 metara visine.
Planina Grabovica uz sebe veže mnoge prirodne znamenitosti. U njenom dnu su ponor Kovači i izvor Ričine, naš najduži špiljski sustav sa 3.402 metra kanala, urušne doline Surdup, Veliki Samograd, Arnautovac s Malim Samogradom i Buška peć s ostacima sezonskog naselja u prošlosti. Njena utroba krije špiljski sustav Dahnu, jedno od najvećih nalazišta ostataka špiljskog medvjeda u svijetu, ostatke praslona (mamuta), više od 8.500 vrtača, te čak 112 istraženih i više od 50 speleoloških objekata koje je tek potrebno speleološki istražiti.
Nažalost, krije i namjere izgradnje vjetroelektrana koje će svojim dimenzijama, kapacitetom i brojem nekih suvremenih mamuta nadmašiti ukupne vjetro-potencijale mnogih europskih zemalja. Pogled na nju već je "nagrdila" vjetroelektrana Mesihovina, a vjetroelektrana gradila koja se tek treba graditi prijeti urušavanjem cjelokupnog prirodnog sustava.
Vjetroelektrana Gradina projektirane je instalirane snage do 100 MW, s predviđenih 17 vjetroturbina visine stupa od 130 do 150 metara i promjera rotora do 200 metara.
Uz vjetroturbine, projektu trebaju pristupne ceste i manipulativne površine za transport i montažu opreme. Sve na krhkom geološkom području.
Koncesiju za projekt VE Gradina prvotno je 2008. godine dobila tvrtka VRAN-DUKIĆ d.o.o. iz Tomislavgrada, koja je 2014. godine koncesiju prenijela na VE Gradina d.o.o. u vlasništvu tvrtke C.E.M.P. d.o.o. Hrvatske, koji je opet u vlasništvu posuškog Lagera.
Studija utjecaja na okoliš o kojoj je federalno ministarstvo okoliša i turizma krajem listopada otvorilo javnu raspravu krije posebne tajne. Speleološko društvo Mijatovi dvori iz Tomislavgrada nazvalo ju je uvredom za sve one koji godinama istražuju prirodna blaga tog područja.
Smatraju kako cilj studije trebaju biti mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnih posljedica, a nikako stavljanje razvoja nekog projekta na prvo mjesto, a nazivaju je lošom i površnom.
Speleolozi prigovaraju što u izrastudije nije bilo stručnih ljudi sa završenim studijem povezanim sa zaštitom okoliša (ekologa, geologa, geomorfologa, Geografa…), kako nije opisano koja vrsta i jačina pojedine vjetroturbine ide na koju lokaciju. Autorima zamjeraju nepoznavanje temeljnih zemljopisnih činjenica, te skrivanje namjera širenja projekta prema broju opisanih vjetroturbina u odnosu na broj zakupljenih lokacija.
"Krajobraz Grabovičke planine je jako vrijedno područje s brojnim poznatim prirodnim fenomenima koje je autor trebao barem jednom spomenuti ili navesti, ali se on ipak vodi pričom potpune prenamjene za energetsku infrastrukturu. U opisivanju geoloških karakteristika navodi se kako se na predmetnom lokalitetu ne nalaze značajni krški oblici, a osim špilje Dahne ne spominje nijedan drugi speleološki objekt od njih 112 do sada istraženih. Potpuno je zanemaren podzemni sustav ponora rijeke Šujice." navode iz Speleološkog društva.
Dodaju kako se u studiji spominje blizina podzemnih kanala Dahne koji su potencijalno ugroženi, a ostali značajni speleološki objekti u neposrednoj blizini drugih vjetroturbina ne spominju.
Ističu kako se jedna planirana vjetroturbina nalazi u blizini jame Vršaji, druga u blizini jame Liburnija, treća u blizini jame Matunuše. Dvije vjetroturbine nalaze se u blizini pružanja podzemnih kanala Ponora u Kovačima. Zabrinuti su jer je jedna vjetroturbina planirana udaljenosti manjoj od 50 metara od najvišeg vrha Midene (Sinjal 1224m).
Prirodne pojave koje nose ime Samograd, u Slavena su često vezane za priče o vilama koje su ih gradile. Znale su Vile svoje biljege sačuvati stoljećima. Hoće li sačuvati i svoj grad na Grabovici planini?
