Bosna i Hercegovina i Hrvatska suočile stavove o radioaktivnom otpadu, na brojna pitanja nije bilo odgovora

Bosna i Hercegovina i Hrvatska prvi su put izravno pred tijelima UN-a iznijele stajališta o izgradnji skladišta radioaktivnog otpada uz granicu dviju država, u okviru Tajništva ESPOO konvencije, međunarodne organizacije posvećene prekograničnom utjecaju na okoliš.

Hrvatska nije imala odgovore

Saslušanje je zakazano na temelju prijave Bosne i Hercegovine da je Hrvatska prekršila Međunarodnu konvenciju o prekograničnom onečišćenju zbog plana i aktivnosti vezanih uz odlaganje radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora uz granicu s Bosnom i Hercegovinom.

ESPOO konvencija obvezuje države na međusobnu suradnju i razmjenu informacija o projektima koji mogu imati prekogranični utjecaj na okoliš. Zaključci i preporuke tijela ESPOO konvencije nemaju pravno obvezujući karakter.

Koordinator Ekspertskog tima Bosne i Hercegovine za Trgovsku goru Borislav Bojić izjavio je kako Hrvatska nije imala odgovore na brojna pitanja vezana uz ESPOO konvenciju.

Predsjedatelj ESPOO odbora zbog toga je zatražio od Hrvatske pisano očitovanje o tim pitanjima.

Bojić je naveo kako će nakon toga Tajništvo ESPOO konvencije pripremiti nacrt ili prijedlog koji će biti dostavljen i Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, nakon čega slijedi konačan zaključak odbora. Istaknuo je kako će cijeli proces potom biti detaljno razmotren u institucijama Bosne i Hercegovine.

Spor traje oko osam godina

Spor Bosne i Hercegovine i Hrvatske oko odlaganja radioaktivnog otpada traje od 2018. godine, kada je tadašnja Vlada Hrvatske usvojila nacionalni program zbrinjavanja radioaktivnog otpada kojim je Trgovska gora određena kao lokacija skladišta.

Bosna i Hercegovina protivi se izgradnji centra, tvrdeći kako bi skladištenje radioaktivnog otpada na samoj granici ugrozilo oko 250 tisuća stanovnika nekoliko općina uz granicu i rijeku Unu, koja dijeli dvije države.

Osim vlasti u Bosni i Hercegovini, toj se lokaciji protive i ekološke nevladine udruge s obje strane granice, kao i gradonačelnici i načelnici nekoliko obližnjih gradova i općina.

Hrvatska planira na toj lokaciji skladištiti nisko i srednje radioaktivni otpad. Riječ je o otpadu iz Nuklearne elektrane Krško te otpadu iz bolnica, industrije i vojske.

Hrvatska, koja zajedno sa Slovenijom upravlja tom nuklearnom elektranom, ima međunarodnu obvezu preuzeti dio otpada najkasnije do 2028. godine.

Hrvatski sabor 15. prosinca prošle godine usvojio je i poseban zakon o izgradnji tog centra.

Paralelno s postupkom pred tijelima ESPOO konvencije, Bosna i Hercegovina je krajem travnja podnijela i novu prijavu prema Aarhuškoj konvenciji, koja jamči pravo javnosti na pristup informacijama, sudjelovanje u donošenju odluka i pravnu zaštitu u pitanjima okoliša.