Spor Bosne i Hercegovine i Hrvatske u vezi s planiranim odlaganjem radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori prvi će se put naći pred međunarodnim institucijama.
Za četvrtak je u Ženevi zakazano saslušanje na temelju prijave Bosne i Hercegovine kako je Hrvatska prekršila Međunarodnu konvenciju o prekograničnom onečišćenju. U Ekspertskom timu BiH, uz oprezni optimizam, zadovoljni su što je slučaj konačno došao pred međunarodna tijela.
Samo nekoliko stotina metara od granice s Bosnom i Hercegovinom, u neposrednoj blizini Novog Grada, Hrvatska planira skladištiti niski i srednje radioaktivni otpad. Riječ je o otpadu iz Nuklearne elektrane Krško, kao i onom iz bolnica, industrije i vojske. U zoni potencijalnog utjecaja nalazi se oko 250 tisuća stanovnika Bosne i Hercegovine.
''Nismo sudjelovali u ovoj proizvodnji, nismo uživali benefite te električne energije, koja je zaista velika, i ne možemo na neki način u budućnosti biti taoci cijele te priče'', rekao je Miroslav Drljača, načelnik općine Novi Grad, izvijestio je RTRS.
Kako je strah u Bosni i Hercegovini utemeljen, smatraju i predstavnici nekih od najvećih svjetskih ekoloških organizacija.
''Mislim kako je ovo tipičan projekt opasnog nuklearnog postrojenja koji države vole postaviti blizu granice druge države. Da, zato što je opasno, a lakše je nositi se s političkim pritiskom u onim regijama koje su obično gospodarski i politički slabije'', rekla je Patricija Lorenc, konzultantica za nuklearnu sigurnost iz Ekološke mreže ''Prijatelji Zemlje – Europa''.
Jedan od ključnih prigovora Bosne i Hercegovine jest to kako njezini stručnjaci nisu ravnopravno sudjelovali u istraživanjima na terenu, što Zagreb demantira. Bosna i Hercegovina je zbog toga prijavila Hrvatsku za kršenje Espoo i Aarhuške konvencije. Suočavanje pred Komitetom Espoo konvencije u Ženevi zakazano je za četvrtak.
''Hrvatska je dobila mnogo pitanja na koja treba odgovoriti. Mi smo dobili nekoliko pitanja na koja smo već pripremili odgovor. Ovih dana pomno ćemo analizirati svako od tih pitanja, a onda ćemo procijeniti na koja će pitanja odgovor dati, primjerice, Zoran Drača, koji je najbolji ekspert kada je riječ o toj temi, rekao bih i svjetskih razmjera, budući kako je radio na sanaciji posljedica Černobilja'', rekao je Borislav Bojić iz Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru.
Odluke Komiteta Espoo konvencije imaju snagu preporuka, ali mogu predstavljati pravni, politički i međunarodni pritisak.
''Trebamo biti jasni, tu slučaj Trgovska gora ne završava. Ni na dobar, ni na loš način. Ono što je jako važno jest kako na pravi način ukažemo na propuste koje je Hrvatska imala i namjerna kršenja koja je počinila u slučaju Trgovska gora. Ženeva je mjesto gdje ćemo ukazati na te brojne proceduralne propuste i to je nešto što mora biti učinjeno na najbolji način'', naveo je Mario Crnković, član Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru iz udruge ''Green Team'' Novi Grad.
Nakon saslušanja, Komitet Espoo konvencije pripremit će prijedlog preporuka koji će biti upućen Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj na komentar. Prijedlog će biti razmatran početkom prosinca na sastanku svih potpisnica Konvencije.
U međuvremenu, Hrvatska je izradila ključni dokument za nastavak postupka – studiju utjecaja na okoliš, koja bi uskoro trebala biti dostavljena i institucijama Bosne i Hercegovine, koje će potom uputiti svoje primjedbe.