Slovenski melem za uši - 25 godina Akrapoviča
Zahvaljujući Akrapoviču ispušni sustav je od obične savijene cijevi postao ključni element vozila visokih performansi koji donosi značajne pomake u snazi, težini i performansama, a osim što je najvažniji muzički instrument motocikala i automobila Akrapovič ga je učinio i dizajnerskim remek-djelom piše Jutarnji.hr.
Godina 1991. na ovim će prostorima zauvijek ostati upisana krvavim slovima kao početak rata za nezavisnost nakon raspada Jugoslavije, no i globalno je ta godina označila početak ogromnih društvenih promjena - uz Jugoslaviju raspao se i Istočni blok, obavljen je prvi telefonski razgovor mobitelom, uređajem bez kojeg pojedinac ne može funkcionirati u modernom društvu, a objavljena je i prva web stranica što je označilo početak ozbiljnog javnog korištenja interneta. A u Sloveniji, u kojoj je rat trajao tek deset dana, usprkos političkoj nestabilnosti osnovana je mala kompanija koja će ubrzo postati najznačajniji proizvođač trkaćih ispušnih sustava na svijetu.
Možda Akrapovič globalno nije promijenio svijet kao što su to učinili GSM i www, ali zato je promijenio poimanje ispušnog sustav od obične, savijene cijevi do vrhunskog, sofisticiranog proizvoda koji osim vrlo privlačnog izgleda i zvuka donosi i značajno poboljšanje performansi. I to kako kroz ujednačeniji rad i veću snagu motora tako i kroz ukupno smanjenje mase i bolji balans motocikla.
Igor Akrapovič, vlasnik i osnivač danas u svijetu renomiranog slovenskog proizvođača ispušnih sustava, rođen je 6. veljače 1959. u Ljubljani. Nakon završetka srednje elektrotehničke škole u Ljubljani zaposlio se tvrtki za proizvodnju mehaničkih sustava za ruževe za usne, vatrogasnih kaciga i drugih predmeta od brizgane plastike PAB Akrapović hrvatskom Buzetu, koju je osnovao i vodio njegov otac Ivan Akrapović, talentirani strojarski inženjer i inovator te bivši pilot (u Drugom svjetskom ratu služio je u Luftwaffeu) rodom iz Zenice.
No, Igor već u mladim danima kao strastveni natjecatelj na motociklističkim utrkama u bivšoj Jugoslaviji, otkriva koristi kvalitetnog ispušnog sustava. Tad tek samouki tjuner motocikla prepoznao je, nakon svih mogućih poboljšanja samog motora, koliki potencijal leži u samom ispuhu te koliko mu bolji auspuh donosi prednosti na trkaćoj stazi, naročito u postizanju veće brzine na ravnim dijelovima i 1991. počeo izrađivati vlastite ispušne sustave pod znakom škorpiona. Samo dvije godine kasnije njemački tim Kawasakija testirao je njegov auspuh i već sljedeće godine ga koristio u Pro Superbike prvenstvu.
Nedugo nakon Kawasakija sve japanske Superbike momčadi prelaze na slovenske auspuhe, a u kolovozu 1997. Akira Yanagawa u Zeltwegu donosi Akrapoviču i prvu pobjedu u nekoj utrci Svjetskog Superbike prvenstva. Te godine, tvrtka mijenja ime iz Skorpion u Akrapovič, a već 2000. s Hondom postaju svjetski prvaci u Superbikeu, 2001. s Kawasakijem u Supersportu, 2002. s KTM-om slave na utrci Paris-Dakar, a sa Suzukijem na Isle of MAN TT-u...
Bilo je, dakako, tek pitanje vremena kad će se Akrapovič uz motocikle pozabaviti i automobilima. Tog se napokon dohvatio 2004., kad potpisuju ugovor za prvu auto ugradnju i to s ni manje ni više no Porscheom, za čiji su 911 GT2 radili unikatni ispušni sustav u potpunosti izrađen od titana. Iste godine prvi put izrađuju trkaći ispušni sustav za bolid Formule 1, a od 2010. i za Audijev prototip koji vozi 24 sata Le Mansa.
Akrapovič je od samih početaka bio u vrhu upravo u tehnologiji lijevanja titanija, koji je izrazito zahtjevan materijali i rijetko tko zna raditi s njim. Njegova tvrtka zapravo je i jedina na svijetu koja ima svoju vlastitu ljevaonicu titanija, što joj omogućuje kontrolu kvalitete od samog početka te kompleksnost proizvodnje koju drugi teško mogu kopirati. Uz to, sve rade posve sami, od konstrukcije i dizajna do izrade cijevi i varenja, ključnog za kvalitetu konačnog proizvoda. Akrapovič je od ispušnog sustava doista napravio umjetnost. I to čak i doslovno - njegovi auspusi su, naime, dosad dobili već četiri prestižne Red Dot nagrade za industrijski dizajn.
