Kineski proizvođači električnih vozila posljednjih su godina osvojili gotovo polovicu domaćeg tržišta, potisnuvši benzince nekoć dominantnih globalnih marki poput Volkswagena, GM-a i Nissana. No dok su strani proizvođači bili najveće žrtve tog zaokreta, na udaru su se našle i brojne kineske kompanije čija su prodaja i tržišni udjeli naglo padali.
Kako bi spasili višak proizvodnje, mnogi kineski proizvođači posegnuli su za neuobičajenim potezom – masovnim izvozom vozila na fosilna goriva koja više nisu konkurentna na domaćem tržištu. Rezultat je globalna poplava jeftinijih benzinaca koji na desecima tržišta izravno konkuriraju zapadnim proizvođačima.
Prema podacima konzultantske kuće Automobility, 76% kineskog izvoza automobila od 2020. čine vozila na benzin, dok je ukupni godišnji izvoz skočio s oko milijun na više od 6,5 milijuna vozila u 2024./2025. godini. Time je Kina postala najveći svjetski izvoznik automobila.
Rast izvoza posljedica je iste industrijske politike koja je ubrzala razvoj kineskih električnih vozila – visokih državnih subvencija, poticaja i masivne proizvodnje koja je pokrenula agresivan cjenovni rat. Dok su EV modeli preuzeli kinesko tržište, višak proizvodnje benzinaca završio je na tržištima Latinske Amerike, Rusije, Bliskog istoka, Afrike i dijela Europe.
Među najvećim izvoznicima ističu se državni divovi SAIC, BAIC, Dongfeng i Changan, koji danas ostvaruju rekordne brojke upravo na tržištima gdje su nekoć dominirali njihovi zapadni partneri u zajedničkim pothvatima. Primjerice, kako prenosi Auto Klub, SAIC je povećao izvoz s 400.000 vozila (2020.) na više od milijun, dok je Dongfeng u pet godina izvoz utrostručio.
Reutersova analiza, temeljena na intervjuima s više od 30 stručnjaka i rukovoditelja u kineskim i zapadnim kompanijama, ističe dalekosežne posljedice kineske industrijske politike: zapadni proizvođači sada se, uz pad prodaje u Kini, suočavaju i s pojačanom konkurencijom kineskih benzinaca na svojim tradicionalnim tržištima
