Ovogodišnja parada povodom Dana pobjede u Moskvi 9. svibnja u sebi nije imala ništa trijumfalno. Prvi put u dva desetljeća tenkovi i druga vojna vozila nisu tutnjala Crvenim trgom u znak sovjetske pobjede nad nacističkom Njemačkom. Ruske vlasti procijenile su da je prevelik rizik gomilati oklopna vozila i nosače projektila u obližnjim zonama jer bi predstavljali previše primamljivu metu za sve učinkovitije ukrajinske dronove. Uoči velikog dana mobilni internet u Moskvi i Sankt-Peterburgu bio je isključen iz sigurnosnih razloga. Velik broj sustava protuzračne obrane dopremljen je iz udaljenih dijelova zemlje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski utrljao im je sol na ranu i izdao dekret kojim je „dopustio“ održavanje parade, poručivši da Crveni trg neće biti napadnut. To se dogodilo ubrzo nakon što su Ukrajina i Rusija pristale na trodnevni prekid vatre posredovan od strane Amerike, iako su se do 10. svibnja obje strane međusobno optuživale za njegovo kršenje. Govoreći nakon parade, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je kako vjeruje da se rat „bliži kraju“.
Simboliku oslabljene parade teško je precijeniti. Dan koji je trebao predstavljati vojnu moć Putinove Rusije zapravo je pokazao njezinu ranjivost i slabost. U tom smislu parada je vjerno odražavala ruske neuspjehe na bojištu, kao i strah Moskve od sve učinkovitijih ukrajinskih napada dugog dometa.
Prvi put u gotovo tri godine inicijativa je prešla na stranu Ukrajine. Nakon što je preživjela tešku zimu tijekom koje su njezini gradovi i energetska mreža gotovo svake noći bili izloženi masovnim ruskim napadima dronovima i projektilima, Ukrajina sada počinje preokretati tijek rata.
Ne samo da je očekivana ruska proljetna ofenziva podbacila, nego su ruske snage u travnju prvi put od kolovoza 2024. zabilježile neto gubitak teritorija; tada je Ukrajina zauzela dio teritorija u ruskoj Kurskoj oblasti. Institut za proučavanje rata (ISW), think tank iz Washingtona, nedavno je naveo nekoliko razloga ukrajinskih uspjeha: protunapade na kopnu i napade srednjeg dometa ukrajinskih snaga, kraj ruske ilegalne uporabe Starlink terminala u Ukrajini te paranoično ograničavanje aplikacije Telegram od strane Kremlja unutar same Rusije.
Prema izračunima The Economista, temeljenima na kartama ISW-a, Rusija je u posljednjih 30 dana izgubila kontrolu nad 113 četvornih kilometara teritorija.
"Ovo djeluje kao prijelomni trenutak u ratu", kaže sir Lawrence Freedman, emeritus profesor ratnih studija na King’s Collegeu u Londonu. "Ako Rusi za sav svoj trud ne pokažu nikakve rezultate, ne bih se iznenadio da se na nekim dijelovima bojišta stvari počnu raspadati", dodaje.
Gubici vojnika, koji dosežu oko 35 tisuća mjesečno, premašuju tempo kojim Rusija može regrutirati zamjene. A iza tih sirovih brojki, od gotovo 1,4 milijuna poginulih i teško ranjenih od početka ruske invazije, krije se još mračnija priča. Do prošle godine omjer poginulih i ranjenih ruskih vojnika bio je između 1:2 i 1:3, što je loše prema modernim standardima, ali otprilike u skladu s prijašnjim ratovima. No u ožujku je ukrajinski predsjednik Zelenski izjavio da Rusija sada ima gotovo dva poginula vojnika na svakog ranjenog.
"Stoicizmu i fatalizmu ruskih vojnika vjerojatno je istekao rok trajanja", kaže Freedman za Economist, a prenosi Jutarnji list.
Čini se kako omjer poginulih i ranjenih raste zato što su za velik dio žrtava (možda čak 80%) sada odgovorni takozvani FPV dronovi ("first-person view"). Opremljeni eksplozivom, ti dronovi love neprijateljske vojnike i otežavaju medicinsku evakuaciju, koja ionako nikada nije bila visok prioritet za rusku vojsku. "Rusi jednostavno ostavljaju ranjene na bojištu", kaže Seth Jones, viši vojni analitičar u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.
Ruski vojnici žale se kako nove ukrajinske autonomne dronove ne čuju sve dok ne krenu u obrušavanje. Koriste umjetnu inteligenciju i upravljaju se putem optičkih vlakana kako bi izbjegli ometanje signalom.
Alexi Chadajev, direktor centra za razvoj i testiranje dronova u ruskom Velikom Novgorodu, napisao je 7. travnja da je Rusija u posljednjih šest mjeseci izgubila prednost i ima problema s približavanjem postrojbi bojišnici.
"Čak 90% gubitaka naših timova za upravljanje dronovima događa se upravo tijekom tih dolazaka na front", napisoa je. Zbog toga je Rusija u Donjeckoj oblasti morala ograničiti veličinu vojnih konvoja kako bi ih ukrajinski dronovi teže uočili. U isto vrijeme smiju se kretati najviše dva kamiona zajedno.
Zona smrtonosnog djelovanja dronova, široka oko 20 kilometara između prvih linija fronte, sada se širi duboko prema ruskoj strani, tvrdi sir Lawrence Freedman. To mnogo više pogađa ruske operacije nego ukrajinske jer Rusi su ti koji pokušavaju napredovati. Za Ukrajinu je daleko učinkovitija odluka uništavati logistiku i infrastrukturu koja podupire ofenzivu nego ubijati malobrojne vojnike koji danas predvode napade. Ukrajinci se suočavaju sa sličnim problemima u toj zoni zasićenoj dronovima, no oni pridaju mnogo veću važnost životima svojih vojnika pa češće koriste bespilotna kopnena vozila za evakuaciju ranjenika i dopremu opskrbe blizu bojišnice. Osim toga, na većini frontova niti ne pokušavaju napredovati.
A dalje od prve linije, Rusija trpi sve veće gubitke zbog ukrajinskih dronova srednjeg dometa, čiji je doseg između 50 i 300 kilometara. Ukrajinski predsjednik nedavno je izjavio da je nabava takvih sustava ove godine pet puta veća nego tijekom cijele 2024. Ukrajinske mete uključuju skladišta streljiva, skladišta dronova, zapovjedna središta, lansere protuzračnih projektila, radare te lokacije na kojima su koncentrirani oklopna vozila i vojnici.
Uz neuspjehe na bojištu, Rusiju dodatno pogađa i rast opsega, dometa i intenziteta ukrajinskih dubinskih udara unutar same Rusije. U ožujku je Ukrajina prvi put izvela više napada dronovima dugog dometa nego Rusija. Gospodarski i vojni ciljevi udaljeni gotovo 2.000 kilometara od ukrajinske granice sada su redovite mete.
To znači da je čak 70% ruskog stanovništva unutar dosega ukrajinskih dronova. „Ti napadi nanijeli su psihološku štetu Rusiji“, kaže Jones.
Dana 25. travnja u napadu na zračnu bazu Šagol, duboko u južnom Uralu, oštećena su četiri najbolja ruska borbena zrakoplova. Početkom svibnja zapaljena je i rafinerija nafte te crpna stanica u Permu, također na Uralu. Naftna infrastruktura u više regija, kao i izvozne luke za naftu, sve su češće mete napada. Reuters navodi da su napadi na luke i rafinerije u travnju prisilili Rusiju da smanji proizvodnju nafte za čak 400 tisuća barela dnevno. Zelenski je izjavio 29. travnja da interni ruski izvještaji pokazuju kako luke Novorosijsk i Ust-Luga rade 38%, odnosno 43% ispod svojih kapaciteta. Ipak, ukupni ruski izvoz nafte u travnju pao je samo 7%, dok su se prihodi gotovo udvostručili zbog rata u Iranu.
Zbog goleme teritorijalne veličine Rusije, ali i sustavne jednogodišnje ukrajinske kampanje usmjerene na slabljenje ruske protuzračne obrane, zaštita čak i najvažnijih objekata postaje gotovo nemoguća.
"Ne mogu se braniti od napada dronovima klasičnom zonskom protuzračnom obranom, a na mnogim lokacijama koje bi trebali štititi nemaju ni obranu neposrednog dometa", kaže Jones.
Dok je Ukrajina razvila nekoliko vrsta presretačkih dronova koji sada obaraju oko 95% ruskih napadačkih dronova tipa Shahed, Rusija sporo razvija vlastite verzije takvih sustava.
Ključno je pitanje pokazuju li ruski neuspjesi na bojištu i sve češći napadi na gospodarsku infrastrukturu da Putin ima sve manje mogućnosti ostvariti svoje ciljeve u Ukrajini. Sir Lawrence Freedman kaže da će mnogo toga ovisiti o idućih nekoliko mjeseci, prije svega o tome hoće li Rusija uspjeti pronaći odgovor na sve učinkovitije ukrajinske dronove. Dodatna je nepoznanica gomila li Rusija snage za veliku ljetnu ofenzivu. "Realnost je da imaju problema na bojištu i da im vrlo malo toga ide u prilog", kaže.
"Teško je vidjeti kako bi se situacija za Rusiju mogla poboljšati. Izvješća koja pristižu Putinu ovih dana prilično su sumorna", slaže se Jones.