Sve više gladnih zbog viših cijena hrane

Akutna nesigurnost u dobavi hrane ove godine se povećala za 40 posto, dok su nedavni porasti cijena hrane pojačali postojeće pritiske koje izazivaju sukobi, klimatske promjene i pandemija covida-19, objavio je u četvrtak UN-ov Svjetski program za hranu (WFP).

Definirana kao bilo kakav nedostatak hrane koji prijeti životima, sredstava za život ili oboje, akutna nesigurnost u dobavi hrane ove godine utječe, ili postoji visoki rizik da će utjecati, na rekordnih 270 milijuna ljudi, navela je UN-ova agencija.

''Visoke cijene hrane su najveći prijatelj gladi'', rekao je glavni ekonomist WFP-a, Arif Husain. ''Sukobi, klima i covid-19 djeluju zajedno. Sad su se i cijene hrane pridružile smrtonosnoj trojci'', dodao je.

WFP je objavio da su prosječne cijene pšeničnog brašna u Libanonu narasle za 219 posto u godini dana uslijed ubrzanog ekonomskog previranja, dok su cijene jestivog ulja u odnosu na prošlu godinu narasle za 440 posto u ratom razorenoj Siriji.

Što se tiče međunarodnih tržišta, globalne cijene hrane narasle su za 33.9 posto u odnosu na lipanj prošle godine, prema indeksu UN-ove agencije za hranu, koja mjeri košaricu žitarica, uljarica, mliječnih proizvoda, mesa i šećera.

Međutim, cijene su u lipnju pale u odnosu na svibanj, što je prvi pad te vrste u 12 mjeseci.

Nakon što je nekoliko desetljeća bila u opadanju, svjetska glad opet je u porastu od 2016. godine.

WFP, koji je prošle godine nagrađen Nobelovom nagradom za mir, navodi da oko 690 milijuna ljudi, ili 9 posto svjetske populacije, svaku noć u krevet odlazi gladno.

Ove godine je cilj pomoći 139 milijuna ljudi, što će biti najveća operacija u povijesti ove UN-ove agencije.