Sudeći po izlaznim anketama Putin bi mogao ostvariti svoj san

Predsjednik Rusije Vladimir Putin glasao je u srijedu na referendumu o ustavnim izmjenama koje će promijeniti politički sustav u zemlji i omogućiti mu da se za četiri godine ponovo kandidira za predsjednika države. Prema prvim izlaznim anketama, 76 posto birača glasovalo je za ustavne promjene, javlja Anadolu Agency (AA).

Putin je glasao na biračkom mjestu "2151" otvorenom u zgradi Akademije nauka Rusije u Moskvi.

Osim Putina, u Moskvi je također glasao i premijer Rusije Mihail Mišustin.

"Danas odlučujemo o budućnosti Rusije. Glasao sam za društveni i ekonomski razvoj naše zemlje, za zaštitu naše povijesti, tradicije i vrijednosti", rekao je Mišustin.

Zbog epidemije koronavirusa koja u značajnoj mjeri pogađa i Rusiju te kako bi se ispoštovale mjere protiv širenja, referendum o ustavnim promjenama počeo je u četvrtak 25. lipnja, danas je posljednji dan glasanja i večeras će glasačka mjesta biti zatvorena.

Stredišnje izborno povjerenstvo Rusije priopćilo je kako je od 25. lipnja do danas (do 12 sati) glasalo 57,43 posto od ukupno 110,5 milijuna registriranih birača u zemlji. Navedeno je također kako tijekom procesa glasanja nije zabilježeno ozbiljnih kršenja pravila.

Prema prvim izlaznim anketama ruskog Centra za istraživanje javnog mnijenja, 76 posto glasača je glasalo "za" na referendumu, dok je 24 posto bilo "protiv".

Referendum u Rusiji najprije je trebao biti održan 22. travnja, zbog koronavirusa pomjeren je za 1. srpanj

Izlazak na birališta u sjeni epidemije

Proces glasovanja pokrenut je ranije širom zemlje kako bi javnost mogla slijediti pravila društvene udaljenosti i izaći na birališta.

Referendum je svakako održan u sjeni epidemije koronavirusa, s obzirom da broj slučajeva zaraze virusom u Rusiji na dnevnoj bazi još ne silazi ispod 6.000, zbog čega je odluka o održavanju referenduma naišla na kritike.

Kritike na izmjene koji Putinu donose novi mandat

Rasprave u zemlji pokrenula je činjenica da je u posljednjem momentu u nacrt amandmanskog paketa za ustavne promjene uvršten i član specijalno pripremljen za Putina, koji će mu omogućiti da se ponovo kandidira na funkciju prvog čovjeka Rusije.

Putin (67) će se zahvaljujući tome moći kandidirati na izborima 2024. godine, ali i na izborima nakon toga. Tako se ovim amandmanom otvara put Putinu do ostane na mjestu predsjednika do 2036. godine.

Ovaj propis je izmamio reakciju opozicionih grupa, osim toga, došlo je i do prosvjeda u više ruskih gradova.

Opozicija u Rusiji tvrdi kako izmjena Ustava zapravo Putinu otvara vrata ka doživotnom mandatu na funkciji predsjednika. Poručili su kako se glasovanje na refendumu treba bojkotirati.

Promjene koje su izazvale kontroverze 

Dio iz ustavnog amandmana u kojem se navodi "jezik naroda koji je utemeljitelj Rusije ruski je državni jezik", naišao je na brojne reakcije među ostalim narodima u zemlji.

Protivnici ovog dijela amandmana tvrde da se utemeljenje Rusije pripisuje samo ruskoj naciji, odnosno da se oni koji pripadaju drugim narodima smatraju da nisu prisutni u utemeljenju zemlje.

Putin je 3. kolovoza 2018. potpisao zakon kojim ruski jezik postaje maternji jezik svih naroda u Rusiji. Protivnici ustavnih promjena navode kako će Putinov zakon iz 2018. sada biti dodatno pojačan.

Spomenuti zakon učinio je sve neruske jezike drugih nacija u Federaciji izbornim u obrazovanju, a službene jezike, osim ruskog, učinio je neobveznim u obrazovanju.

Među ustavnim amandmanima je član koji pojačava aneksiju Krima. Stavka u kojoj se kaže da "nije dopušteno pozivati na akcije usmjerene na otuđenje teritorija Ruske Federacije i takve radnje" po svemu sudeći će spriječiti kritiku ilegalne aneksije Krima.