Stav Mađarske mogao bi utjecati i na BiH

Lideri najvećih zemalja Europske unije spremni su za obračun s Mađarskom ovaj tjedan oko pružanja pomoći vrijedne milijarde eura Ukrajini i šanse da ta zemlja započne pregovore o članstvu, što su oba ključna cilja za Kijev dok rat s Rusijom odugovlači. Diplomate su za Reuters izjavile da bi ovo pitanje moglo također utjecati na nade BiH da započne pregovore.

Lideri Europske unije sastat će se na samitu u Bruxellesu u četvrtak i petak kako bi odlučili o prijedlozima za dodjelu 50 milijardi eura ekonomske podrške Kijevu, dodatnih 20 milijardi eura za ukrajinsku vojsku i pokretanje pregovora o pridruživanju.

"U ključnom smo trenutku"

Osiguravanje nove financijske pomoći iz Europe je ključno jer se povećavaju sumnje u buduću podršku SAD-a Kijevu, koji se oslanja na zapadnu financijsku pomoć za rat s Rusijom.

Međutim, mađarski premijer Viktor Orban, koji se hvali svojim vezama s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, zaprijetio je da će staviti veto na pregovore o pomoći i proširenju na samitu koji će se održavati 14. i 15. prosinca.

Sve tri odluke, kao i četvrta o paketu od 12 sankcija EU protiv Rusije od početka invazije u veljači 2022., zahtijevaju jednoglasnu podršku svih 27 zemalja bloka.

"U ključnom smo trenutku", rekao je visoki dužnosnik EU, govoreći o zastoju na bojnom polju i i o tome što američki Kongres nije odobrio paket pomoći od 60 milijardi dolara za Ukrajinu koji je tražio predsjednik Joe Biden.

"Veoma je važno da Europska unija pokaže jasnu i punu podršku Ukrajini. Ta poruka ne bi bila samo za Moskvu, to bi bila i poruka za Washington, bila bi i poruka za Kijev", rekao je dužnosnik pod uvjetom da ostane anoniman.

Kredibilitet Europe je također u pitanju jer je blok prethodno obećao da će stajati uz Ukrajinu koliko god bude potrebno.

"Računamo na pozitivne odluke. Europa mora odlučno braniti svoje vrijednosti i jedinstvo", rekao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u nedelju uvečer.

Što želi Orban?

Kako navodi Reuters, ovo nije prvi put da Orban izaziva nesuglasice u Europskoj uniji. Mađarska je ublažila sankcije Rusiji i prošlog decembra stavila veto na sporazum o dodjeli 18 milijardi eura Ukrajini 2023. godine.

Na kraju je omogućila da se ta pomoć pošalje nakon nekoliko dana cjenkanja oko pitanja EU pomoći Mađarskoj koja je blokirana zbog zabrinutosti za demokratsko nazadovanje pod Orbanovom vlašću.

Kako EU ponovo pokušava da pridobije Orbanovu podršku za Ukrajinu, očekuje se da će izvršna Europska komisija ovaj tjedan odblokirati 10 milijardi eura za Budimpeštu.

Protiveći se otvaranju pregovora o članstvu s Kijevom, Orban se u početku žalio na tretman Ukrajine prema mađarskoj manjini u zemlji. Također je rekao da je Ukrajina previše korumpirana i da nije spremna za pridruživanje EU.

Umjesto odluke o novoj pomoći Ukrajini, zahtijevao je od bloka da održi "stratešku raspravu" o svojoj podršci Kijevu.

Kako navodi Reuters, diplomate su kazale da će pokušaji Gruzije i BiH da unaprijede svoj put prema EU, za što je oboje Orban izrazio podršku, propasti ako Mađarska stavi veto na pridruživanje Ukrajine.

"Naš osjećaj je bio da je Orban uvijek znao koliko daleko može ići i da će tačno znati kada je vrijeme da se zaustavi", rekao je drugi visoki diplomata EU.

Oni koji očekuju da će Orban promijeniti stav opisali su mogući kompromis po kojem bi pregovori s Ukrajinom mogli započeti do marta pod konačnim uslovima. Drugi se, međutim, brinu da ovaj put mađarski lider možda neće moći biti uvjeren.

Finansijska i vojna pomoć

Iako je Orban možda najglasniji kritičar pružanja veće podrške Ukrajini, prošlomjesečna presuda njemačkog ustavnog suda dodatno je zakomplikovala pregovore o EU tako što je napravila ogromnu rupu u proračunu njene najbogatije članice. Ukoliko bi Mađarska stavila veto na dodjelu 50 milijardi eura Ukrajini kroz zajednički proračun bloka, ostalih 26 zemalja EU moglo bi bilateralno pojačati svoje doprinose Kijevu, što bi bilo više komplicirano i skuplje.

Također postoji neizvjesnost oko budućnosti vojne pomoći EU Ukrajini, gdje Rusija sada kontrolira skoro petinu teritorije.

Prijedlog da se koristi vojni fond koji vodi EU, European Peace Facility (EPF), kako bi se Ukrajini dalo 20 milijardi eura za oružje i drugu podršku u naredne četiri godine naišao je na otpor Njemačke. Neke članice EU se zalažu za to da se na samitu barem obeća pet milijardi eura Ukrajini preko EPF-a sljedeće godine, o čemu će ministri vanjskih poslova EU razgovarati u ponedjeljak sa svojim ukrajinskim kolegom.

Unatoč sumornim izgledima, neke briselske diplomate vjeruju da će blok izbjeći najgori scenario i ispuniti neka od obećanja datih Ukrajini.

"Hoće li biti teško? Da. Hoće li biti izuzetno teško? Najvjerovatnije. Hoće li u nekom trenutku biti krvi u zraku? Vjerojatno. Ali i dalje mislim da je moguće pronaći rješenja", rekao je drugi visoki dužnosnik EU.