Prije četvrt tisućljeća u Philadelphiji je rođena najmoćnija država na svijetu

Prije četvrt tisućljeća 13 dotadašnjih britanskih kolonija u Novom svijetu potpisalo je u Philadelphiji Deklaraciju o neovisnosti, čime su proglasile svoju neovisnost. U Deklaraciji je istaknuto pravo na revoluciju, načelo kako je pravo i dužnost svakog naroda smijeniti ili silom izbaciti tiransku vlast koja ga tlači. Deklaracija je potvrđena je od Kongresa 4. srpnja 1776. godine te je Deklaracija postala konstitutivni akt SAD-a, njihov prvi ustavni akt. U SAD-u 4. srpnja se slavi kao Dan neovisnosti.

Trinaest kolonija, trinaest pruga na zastavi

U vrijeme potpisivanja Deklaracije, Sjedinjene Države sastojale su se od 13 kolonija, pod vladavinom engleskog kralja Georgea III. Kako je nezadovoljstvo u kolonijama, zbog plaćanja poreza Engleskoj, bilo sve veće i glasnije, engleski je kralj, u pokušaju da pobunu uguši, u njih uputio dodatnu vojsku. Godine 1774., trinaest je kolonija poslalo svoje izaslanike u Philadelphiju, sa zadaćom da osnuju Prvi kontinentalni kongres. Engleskom nisu bili zadovoljni, ali još joj nisu bili spremni objaviti rat.

"The British are coming, the British are coming", bile su riječi kojima je Paul Revere, jašući ulicama Concordea, u Massachusettsu, u noći 18. travnja 1775. godine, upozorio o napredovanju britanske vojske ka tom gradu. Pucnji koji su odjeknuli u Concordeu najavili su početak rata za neovisnost (1775. - 1783.).

U svibnju iduće, 1776. godine, kolonije su ponovno poslale svoje izaslanike u Philadelphiju, na Drugi kontinentalni kongres. Kongres je tijekom cijele prethodne godine pokušavao riješiti razlike s Engleskom. U lipnju 1776. postalo je jasno kako su daljnji napori uzaludni i imenovan je odbor za sastavljanje Deklaracije o neovisnosti. U njega su ušli John Adams, Benjamin Franklin, Robert Livingston, Roger Sherman i Thomas Jefferson. Mladom, ali elokventnom Jeffersonu bila je povjerena uloga sastavljanja Deklaracije, zbog njegove "izuzetne lakoće izraza".

Potkraj lipnja, prvi je nacrt Deklaracije bio podnesen, sljedećih su dana unesene neke promjene i kasno poslijepodne 2. srpnja, održano je glasovanje. Od 13 kolonija, dvanaest je glasovalo "za", uključujući Pennsylvaniju, Južnu Carolinu i Delaware, koje su nešto ranije, iz različitih razloga, glasovale "protiv", jedino New York nije imao dozvolu glasovati "za" pa se njegovo izaslanstvo suzdržalo.

Potpisali su

Četvrtog srpnja 1776., više od godinu dana nakon početka rata za nezavisnost, Deklaracija je bila usvojena.

John Hancock, predsjednik Kontinentalnog kongresa, dao je službeni potpis na rukom pisani tekst, velikim, lijepo ispisanim slovima, kako bi ih, rekao je Hancock, “kralj George mogao čitati i bez naočala!”

Dva dana kasnije, 6. srpnja, Philadelphia Evening Post prvi je objavio tekst Deklaracije. Još dva dana kasnije, 8. srpnja, ona je, uz oduševljene poklike i zvonjavu zvona, dva puta bila javno pročitana na filadelfijskom trgu koji otada i nosi ime "Independence Square".

Iako puno potpisivanje Deklaracije nije bilo dovršeno sve do kolovoza, četvrti je srpanj određen kao službeni datum njena potpisivanja i već iduće, 1777. godine, Amerika je slavila svoj prvi rođendan upravo tog dana srpnja.