Njemačka desnica obećaje: Ako pobijedimo, Njemačka ide na referendum o napuštanju EU

Ekstremno desna stranka Alternative für Deutschland (AfD) zalagat će se za referendum o članstvu u Europskoj uniji u stilu Brexita ako dođe na vlast, izjavila je stranačka čelnica Alice Weidel pozdravljajući izlazak Ujedinjenog Kraljevstva kao savršeno ispravan potez.

"To je model za Njemačku, opcija da se može donijeti takva suverena odluka", rekla je Weidel u intervjuu za Financial Times. Weidel je na čelu stranke od 2022. godine i kaže da će vlada AfD-a nastojati reformirati EU i ukloniti njezin "demokratski deficit", uključujući ograničavanje ovlasti Europske komisije, "neizabrane izvršne vlasti".

"Neka ljude sami odluče, baš kao u Velikoj Britaniji"

"Ali ako reforma nije moguća, ako ne uspijemo ponovno izgraditi suverenitet država članica EU, trebali bismo pustiti ljude da odluče, baš kao što je Velika Britanija učinila. I mogli bismo imati referendum o Dexitu - izlasku Njemačke iz EU", rekla je Weidel.

Ova ideja otvara veliki tabu u Njemačkoj, gdje su mainstream stranke predano proeuropske. Također, njemački ustav postavlja stroga ograničenja nacionalnim plebiscitima, a čak i da se oni održe, ankete pokazuju da bi velika većina Nijemaca glasala za ostanak u EU. Međutim, među biračima AfD-a podrška EU je najslabija.

Silovit rast popularnosti AfD-a

Weidel je govorila u kontekstu velikog porasta potpore AfD-u, koja prema anketama iznosi 22 posto - što je više od sve tri stranke u klimavoj koaliciji kancelara Olafa Scholza - socijaldemokrata, Zelenih i liberala.

Očekuje se da će AfD pobijediti na regionalnim izborima u rujnu u istočnim pokrajinama Saskoj, Brandenburgu i Tiringiji, no budući da sve druge vodeće stranke odbijaju sklopiti koalicijske dogovore s AfD-om, njen put do vlasti nije izvjestan.

Njemačka obavještajna agencija ukazala je na ekstremizam unutar AfD-a i stavila nekoliko stranačkih dužnosnika pod nadzor. Ipak, stranka je profitirala na nezadovoljstvu javnosti kancelarom Scholzom i njegovim lošim vođenjem gospodarstva.

No posljednjih se dana stranka našla na udaru kritika zbog izvješća o kontroverznom sastanku u studenom prošle godine između zastupnika AfD-a i austrijskog ekstremno desnog radikala Martina Sellnera, na kojem se raspravljalo o planu za prisilno uklanjanje milijuna imigranata iz Njemačke - uključujući građane s njemačkim putovnicama.

Masovni prosvjedi protiv desnice

Prosvjedi protiv AfD-a održani su u brojnim njemačkim gradovima, a političari su isticali opasnost koju stranka predstavlja za njemačke demokratske institucije, prenosi Index.

Weidel nije sudjelovala na sastanku i brzo je otpustila bliskog suradnika koji je bio prisutan. Ipak, imala je problema s obuzdavanjem reakcije. Lars Klingbeil, čelnik socijaldemokrata, optužio ju je da je relativizirala plan deportacije i umjesto toga se obrušila na "medijsku kampanju klevetanja" protiv AfD-a.

"Ti si vučica u janjećoj koži. Ali ja ti kažem da se vaša fasada počinje urušavati. Ljudi konačno vide pravo lice AfD-a", rekao joj je Klingbeil tijekom rasprave u Bundestagu prošlog tjedna. Weidel je u svom intervjuu okrivila Correctiv, istraživački list koji je prvi izvijestio o sastanku, osudivši metode organizacije kao "skandalozne".

"Bio je to pokušaj da se kriminalizira sama ideja zakonite repatrijacije ljudi koji nemaju dopuštenje za ostanak ovdje ili podliježu nalogu za deportaciju. AfD je stranka koja se zalaže za provođenje zakona ove zemlje", rekla je Weidel.

Koncept "remigracije"

Objasnila je da za nju koncept "remigracije" znači protjerivanje ljudi koji su "nezakonito stekli državljanstvo s lažnim podacima" ili pojedinaca "s dvojnim državljanstvom koji su osumnjičeni za terorizam ili su osuđeni kriminalci". Isključila je masovna protjerivanja: "Ovdje ne možete generalizirati."

Međutim, također je rekla da 1.1 milijun ukrajinskih izbjeglica trenutno u Njemačkoj nema dugoročnu budućnost u zemlji dodavši da je bila pogreška dopustiti im da primaju socijalnu pomoć: "Jasno je da će svi Ukrajinci morati otići kući kad rat završi. Oni će ionako biti potrebni da pomognu u ponovnoj izgradnji svoje zemlje."

AfD su 2013. osnovali konzervativni ekonomisti nezadovoljni spašavanjem eurozone tijekom krize državnog zaduživanja. No postupno se stranka pomaknula udesno iskoristivši val bijesa zbog politike otvorenih vrata bivše kancelarke Angele Merkel prema izbjeglicama. Tako je stvorena žestoka platforma protiv imigracije i establišmenta.