Njemačka uvodi velike promjene: Smanjuje se plaća, ali možete povesti i roditelje

Više deportacija, brži postupci o dodjeli azila i platne kartice. Njemačka će od 2024. postati manje atraktivna za tražitelje azila. Istodobno će se olakšati useljavanje kvalificiranih radnika, prenosi Deutsche Welle.

Zakonom do više kvalificiranih radnika

Od 18. studenog u Njemačkoj je na snazi zakon kojim se želi olakšati useljavanje stranih kvalificiranih radnika. Najvažniji element: uvođenje tzv. kartice mogućnosti (Chancenkarte) koja se temelji na bodovnom sustavu. Ona uključuje jednogodišnju boravišnu dozvolu. Za to vrijeme vlasnici kartice mogu početi tražiti posao. Uvjeti za dobijanje su: poznavanje njemačkog ili engleskog jezika, radno iskustvo i osobna veza s Njemačkom.

Strani kvalificirani radnici ubuduće će morati ostvarivati minimalnu bruto plaću od oko 43.800 eura godišnje, umjesto dosadašnjih 58.400 eura. Tražitelji azila koji su u zemlju ušli prije 29. ožujka 2023. i imaju kvalifikacije i ponudu za posao trebali bi moći podnijeti zahtjev za boravišnu dozvolu kao kvalificirani radnici ako povuku svoj zahtjev za azil. Do sada su prvo morali napustiti zemlju, a zatim podnijeti zahtjev za radnu vizu iz inozemstva.

Ubuduće, svatko tko dolazi u Njemačku kao visokokvalificirani stručnjak iz neke zemlje izvan EU ne bi trebao sa sobom moći povesti samo supružnika i djecu, već i roditelje. Međutim, preduvjet je da je egzistencija članova obitelji osigurana. Roditelji se ne mogu prijaviti za socijalnu pomoć.

Plava karta EU-a i “Zapadnobalkansko pravilo”

Nastavit će se i proširiti postojeća regulativa za kvalificirane radnike s visokom stručnom spremom, poput plave karte EU-a, te proširiti popis tzv. deficitarnih zanimanja. Dok su to prije bili samo matematika, informatika, prirodne znanosti, inženjerska zanimanja i medicina, sada se to odnosi i na farmaceute, odgajatelje i njegovatelje.

Ako poslodavci u Njemačkoj i kandidati iz zemalja izvan EU-a sklope tzv. ugovor o priznavanju kvalifikacije, strani radnici će moći od ožujka 2024. doći i raditi u Njemačkoj dok proces priznavanja njihovih kvalifikacija još traje. Boravak se može produljiti do tri godine.

Ako žele dovesti i supružnike ili maloljetnu djecu, kvalificirani radnici moraju dokazati da se mogu sami uzdržavati, ali više ne moraju dokazivati da raspolažu s dovoljno stambenog prostora.

Takozvano Zapadnobalkansko pravilo za zapošljavanje radnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije sada vrijedi na neograničeno vrijeme. Od lipnja 2024. godišnja će se kvota udvostručiti na 50.000 radnika.

Više deportacija

“Konačno moramo masovno deportirati one koji nemaju pravo ostati u Njemačkoj”, rekao je kancelar Olaf Scholz u intervjuu za magazin “Der Spiegel”, najavljujući oštriju politiku Vlade. Prema službenim podacima, u prvoj polovici 2023. je iz zemlje depotrirana 7.861 osoba kojoj je odbijen zahtjev za dodjelom azila. Njemačka vlada taj broj želi povećati takozvanim Zakonom o pospješenju vraćanja.

Ubuduće se deportacije više ne bi trebale najavljivati unaprijed, a maksimalno trajanje pritvora osoba koje se deportiraju bi se trebalo produžiti s deset na 28 dana, a policija dobija šire ovlasti i pri pretresu izbjegličkih domova.

Osim toga se predviđaju strože kazne za krijumčare ljudima, mogućnost pretraživanja mobitela tražitelja azila i mogućnost deportacije osumnjičenih za članstvo u nekoj zločinačkoj organizaciji čak i ako nisu počinili kazneno djelo. “To također uključuje dosljednije i brže protjerivanje i deportaciju kriminalaca i osoba koje se smatraju prijetnjom poretku”, rekla je Faeser.

No, glasanje o zakonskom paketu je sredinom prosinca skinuto s dnevnog reda jer su Zeleni tražili izmjene. Očekuje se da će se o zakonu u Bundestagu glasati tijekom siječnja, te da bi on trebao stupiti na snagu krajem travnja 2024.

Više sporazuma o vraćanju migranata

Gruzija, Moldavija, Kenija, Kolumbija, Uzbekistan i Kirgistan – šest je zemalja s kojima je posebni predstavnik Njemačke Joachim Stamp pregovarao o sklapanju sporazuma o vraćanju migranata. Prvi ugovor s Gruzijom potpisan je sredinom prosinca. Njemačka želi vratiti u domovinu ljude bez prava na ostanak i, s druge strane, kao poticaj olakšati legalno useljavanje radnika i kvalificiranih radnika na njemačko tržište rada.

Osim toga, više bi zemalja trebalo klasificirati kao sigurne zemlje porijekola, kao što je to učinjeno s Gruzijom i Moldavijom u studenom. Tamo je onda lakše moguće vraćanje osoba kojima je odbijen zahtijev za azil. Vlada također želi reaktivirati sporazum EU-a i Turske o ponovnom prihvatu izbjeglica. Većina izbjeglica koje dolaze u Njemačku dolazi iz Sirije, Afganistana i Turske.

Brže odluke o azilu

Postupci o zahtjevu za azil na upravnim sudovima u Njemačkoj traju u prosjeku 26,6 mjeseci. Ubuduže bi to trebalo znatno ubrzati ujednačavanjem sudske prakse.

Postupci za državljane zemalja za koje je stopa priznavanja manja od pet posto trebali bi biti okončani za tri mjeseca. U svim ostalim slučajevima, postupci odlučivanja o azilu bi trebali trajati maksimalno šest mjeseci.

Manja socijalna davanja

Do sada sutražitelji azila u postupku koji je bio u tijeku imali pravo na posebnu naknadu za izbjeglice, a nakon 18 mjeseci pravo na socijalnu pomoć, što je viši iznos. Ubuduće bi se niže naknade za tražitelje azila primale dvostruko duže, odnosno 36 mjeseci. Osim toga se umjesto dosadašnjeg isplaćivanja naknade u gotovini uvodi tzv. “Socialcard” – platna kartica za tražitelje azila. Njome se mogu u dućanima kupiti samo hrana i drugi proizvodi za dnevne potrebe. Time se žele ograničiti mogućnosti tražitelja azila da novac šalju rodbini u domovini.