Kineska baza na Antarktici upalila alarme u SAD-u

Kineski predsjednik Xi Jinping pohvalio je otvaranje i početak rada kineske znanstveno-istraživačke baze na Antarktici, za koju SAD strahuju da bi mogla biti korištena za praćenje vojnih aktivnosti na južnoj hemisferi.

Istraživačka postaja Qinling, otvorena u srijedu kao peti kineski kompleks na tom kontinentu, će "doprinijeti poboljšanju ljudskog znanstvenog razumijevanja Antarktika, pružiti platformu za suradnju Kine s drugim zemljama u znanstvenom istraživanju Antarktike i promicati mir i održivi razvoj na Antarktici", navelo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova.

Xi je, pak, rekao da će kineska polarna istraživanja "nastaviti istraživati misterije prirode i hrabro se uzdići u sam vrh znanosti".

No, SAD, Australija i Novi Zeland, koji su stidljivo javno komentirali otvaranje kineske postaje Qinling, vjerojatno će stvar pozorno pratiti. Australija je reagirala na otvaranje baze najavivši ulaganje od 800 milijuna australskih dolara u specijalizirane bespilotne letjelice, helikoptere i plovila 2022. godine, za nadzor nad kontinentom, na kojem ta zemlja ima najveće teritorijalne zahtjeve, kako piše britanski The Times, a prenosi Jutarnji list.

Tik do najveće američke baze

Qinling, baza koja može primiti 80 osoba - u kojoj će, kako javlja australski 9news.com, osoblje boraviti tijekom cijele godine - nazvana je po kineskom planinskom lancu i nalazi se u blizini najveće američke istraživačke baze na Antarktiku, McMurdo, i točno južno od Australije i Novog Zelanda. Stoga je istraživačka baza u boljem položaju za praćenje pomorskih aktivnosti i lansiranja projektila od drugih kineskih istraživačkih baza, koje se nalaze s druge strane antarktičke kopnene i ledene mase, ukoliko uspostavi naprednu satelitsku komunikaciju.

Kina je, inače, jedna od potpisnica Antarktičkog sporazuma 12 država, kojim se nastoji osigurati međunarodna prisutnost na najjužnijem kontinentu svijeta u miroljubive svrhe. Vojno osoblje smije provoditi znanstvena istraživanja, ali je zabranjeno postavljanje baza, izvođenje manevara ili testiranje oružja.

No, američki sigurnosni think tank Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS), upozorio je tijekom izgradnje Qinlinga da je postavljanje ove istraživačke postaje najznačajniji potez Pekinga na Antarktiku u desetljeću.

"Kada bude dovršen, objekt će uključivati satelitsku zemaljsku stanicu, koja će, kao i druge kineske zemaljske postaje, imati svojstvene mogućnosti dvostruke namjene", rečeno je.

"Iako postaja može osigurati praćenje i komunikaciju za rastući niz kineskih znanstvenih satelita koji promatraju polarna područja, njezina oprema može se istovremeno koristiti za presretanje satelitskih komunikacija drugih zemalja", ocijenili su u CSIS-u još ranije.

Odlična pozicija za obavještajnu djelatnost

"Još važnije, njezin položaj mogao bi joj omogućiti prikupljanje obavještajnih podataka iz Australije i Novog Zelanda, saveznika SAD-a, te bi mogla prikupljati telemetrijske podatke o raketama koje se lansiraju iz novouspostavljenih svemirskih postrojenja u obje zemlje".

Međunarodni sporazum, za koji i Kina i SAD tvrde da ga poštuju, zabranjuje korištenje Antarktike u vojne svrhe od 1961. godine. On također dopušta uzajamnu inspekciju istraživačkih baza, što je pravo koje su SAD iskoristile za inspekciju Qinlinga još je bila u izgradnji 2020. godine. Američki inspektori nisu pronašli nikakve dokaze raspoređivanja vojne opreme ili osoblja.

Ipak, sve strane priznaju da mnoga znanstvena istraživanja u regiji Antarktike imaju "dvostruku namjenu".

Prošlogodišnje izvješće CSIS-a citiralo je priručnik o vojnoj strategiji koji je objavilo Sveučilište za nacionalnu obranu u Pekingu, vodeća kineska vojna istraživačka institucija, u kojem se navodi da je "kombinacija civilnog i vojnog glavni način da velike sile ostvare polarnu vojnu prisutnost".

"Kina bi trebala u potpunosti naglasiti ulogu vojnih snaga u potpori polarnih znanstvenih istraživanja i drugih operacija", dodaje se.

Gužva na Arktiku

S druge strane, američke istraživačke baze također imaju veliku potporu američke vojske.

Ne-vojni status Antarktike u suprotnosti je s otvorenim aktivnostima za ostvarivanje prednosti na Arktiku, gdje Rusija postaje sve ‘nasrtljivija‘. Kina je tamo također uspostavila baze, ali na njezina nastojanja utječe postupna polarizacija između istočnih i zapadnih sila.

Kina godinama provodi zajedničke projekte s europskim državama, uključujući Norvešku, Dansku i Island. Međutim, dvojna namjena tih projekata uznemiruje administraciju američkog predsjednika Joea Bidena, koja je počela izvršavati pritisak na Europljane da promijene smjer djelovanja.

Švedska je 2020. objavila da neće obnoviti sporazum koji Kini omogućuje dijeljenje satelitske baze u svemirskom centru Esrange na sjeveru zemlje. Kina se tako okreće Rusiji, s kojom razvija sve bliže strateške i vojne odnose.

Prije dvije godine, kineski polarni istraživački programi stavljeni su pod okrilje Ministarstva prirodnih resursa. U svakom slučaju, njihova je višenamjenska uporaba "dio šire kineske težnje za statusom globalne velike sile", zaključuju u CSIS-u.