Kako su Amerikanci izgubili 'majku svih bombi' koja je trebala izbrisati Moskvu

Na današnji dan, petog veljače 1958. dogodio se jedan od najneobičnijih nuklearnih incidenata u povijesti.

Naime, američki bombarder tipa B-47 Stratojet, koji je nosio nuklearnu bombu, sudario se s lovačkim zrakoplovom F-86. Da bi spriječila detonaciju bombe, posada bombardera izbacila ju je iz zrakoplova, pa je ona pala u more blizu obale američke savezne države Georgije, nedaleko od ušća rijeke Savannah.

Bomba je bila teška 3450 kilograma i vjerojatno se zabila u pješčano morsko dno.

Šest tjedana trajala je potraga za bombom koja je, da je došlo do nuklearnog rata, trebala sravniti Moskvu sa zemljom, no do danas ona nije pronađena.

Procjenjuje se da je danas ta hidrogenska bomba, koju su zvali 'majkom svih bombi', zakopana ispod najmanje pet metara pijeska, da slana voda nagriza njezin oklop i da plutonij s vremenom dobiva na snazi.

Napravljeno je još nekoliko pokušaja njezinog pronalaženja i vađenja iz mora, no nijedan nije uspio. Promatranja za sada ne pokazuju povećanu količinu zračenja na tom području.

Inače, ta vrsta bomba termonuklearnog je tipa Mark 15 i ima snagu od nekoliko megatona. 

Nažalost, nije to jedina nuklearna bomba koja izgubljena. Prema nekim statistikama više od 90 bombi nestalo je bez traga.

Samo američki Pentagon, koji ih naziva 'slomljenim strijelama' (broken arrow), traga za najmanje 11 bombi i nisu nimalo bezopasne.

Dodaju li se tome četiri potonule sovjetske nuklearne podmornice, do zuba naoružane torpedima i raketama s nuklearnim glavama, broj nestalih atomskih bomba penje se na 92 razasute na morskom dnu na petnaest lokacija diljem svijeta.

Neke leže na velikoj dubini pa ih je nemoguće vaditi, no ima i primjeraka za koje se sumnja da ih je netko potajno pronašao i izvadio i da su završili na crnom tržištu.

Deset godina poslije nesreće iznad Georgije, nezgodu je iznad španjolske obale doživio američki bombarder s četiri hidrogenske bombe, a dvije godine potom bombarder se zapalio iznad Grenlanda i pao – detonirale su sve četiri hidrogenske bombe, a u oba slučaja radioaktivno onečišćenje bilo je golemo i pogubno.

U svim incidentima bombe su namjerno izbacivane iz aviona prije pada ili prisilna slijetanja, a jednom nuklearna se bomba u Pacifik skotrljala s palube američkoga nosača zrakoplova Ticonderoga. 

Osamstotinjak kilometara jugozapadno od Azorskih otoka potonuo je američki ratni brod s neidentificiranom količinom nuklearnih projektila.

Jedna relativno svježa priča sa "slomljenim strijelama" još golica radoznalost mnogih. Za prvoga Zaljevskog rata 1991., točnije 3. veljače, iznad Bagdada kružio je bombarder B-52G s tri projekila s nuklearnim glavama.

U trenutku kada je trebao napuniti gorivo u zraku, elektronika se u zrakoplovu pokvarila, a on je izgubio uređaje za navigaciju. Piloti su projektile ispustili u more kod Somalije, a oni su navodno pali u plitku vodu uz somalsku obalu, odakle ih je netko izvadio tri mjeseca kasnije i stavio na crno tržište.

Amerikanci su bez uspjeha tragali za bombama u kojima je bilo oko 250 kg urana.

Do danas se ne zna gdje je taj uran završio, no postoji nategnuta teorija da je krijumčarskim kanalima dospio u Iran kojemu je poslužio za početak nuklearnog programa. No postoji mogućnost i da je završio u rukama terorista.

Slično se dogodilo i s dijelom nuklearnih bombi u kaotičnim godinama nakon raspada Sovjetskog saveza. (Izvor: Večernji list)