Izbori na Grenlandu pretvoreni u referendum o rudniku

Grenland danas izlazi na parlamentarne izbore koje mnogi smatraju referendumom o kontroverznom rudarskom projektu koji bi mogao pridonijeti diversifikaciji grenlandskog gospodarstva u vrijeme kad zemlja planira drugačiju budućnost zbog globalnog zagrijavanja.

Autonomni danski teritorij dobio je vlasništvo nad svojim golemim rudnim bogatstvima 2009. kad mu je proširena samouprava.

Ti resursi, njihova geopolitička relevantnost i lakši pristup zbog topljenja morskog leda čine Grenland zadnjih godina sve privlačnijim za svjetske supersile. Bivši američki predsjednik Donald Trump čak je 2019. ponudio da ga kupi.

Danska i grenlandska vlada jasno su dali do znanja da Grenland nije na prodaju, no Nuuk ipak želi privući strana ulaganja kako bi jednoga dana prekinuo financijsku ''pupčanu vrpcu'' s Kopenhagenom.

Plan za iskapanje rijetkih zemnih metala i uranija koji je predložila australska tvrtka, a podupiru kineski investitori na jugu otoka u Kuannersuitu mogao bi Grenlandu donijeti veliku zaradu, piše Hina.

U veljači je, međutim, izbila politička kriza kada je mlađi partner u vladi napustio vladajuću koaliciju zbog tog projekta, što je dovelo do prijevremenih izbora na kojima će se u utorak birati 31 zastupnik.

Nedirnuta priroda

Socijaldemokratska stranka Siumut, najveća na Grenlandu, dominira politikom od proglašenja autonomije 1979. Trenutačno zaostaje u anketama, ali podržava rudarski projekt.

Oporbena lijevo-zelena stranka Inuit Ataqatigiit (IA), koja vodi u anketama, protivi se vađenju uranija, strahujući da bi radioaktivni otpad mogao uništiti očuvanu prirodu.

"Moramo reći 'ne' rudniku i razvijati našu zemlju na naš način", rekla je Mariane Paviasen, zastupnica IA-a i čelnica pokreta protiv rudnika.

"Na Grenlandu imamo čist zrak i nedirnutu prirodu. Živimo u skladu s prirodom i nećemo je zagaditi".

Stanovnica Narsaqa, sela od 1500 stanovnika gdje bi rudnik radio 37 godina bude li odobren, već se osam godina bore protiv izdavanja dozvole za taj projekt.

Godine 2010., australska tvrtka Greenland Minerals dobila je licencu za istraživanje ležišta u Kuannersuitu koje se smatra jednim od najvećih svjetskih ležišta uranija i rijetkih zemnih minerala, skupine 17 metala koji se koriste u izradi visokotehnoloških uređaja kao što su pametni telefoni, suvremeni televizori, električni automobili i oružje.

Plan za zaštitu okoliša koji je tvrtka pripremila nedavno je dobio zeleno svjetlo, ali vlasti još moraju odobriti projekt prije izdavanja dozvole za rad.

"Podsjeća na kolonijalna vremena"

Vođa Siumuta Erik Jensen ističe da će projekt biti "jako važan za grenlandsko gospodarstvo".

Protivnici tvrde da će rudnik, lociran u jedinoj poljoprivrednoj regiji otoka, oduzeti mještanima zemljište i lovišta. Tvrde da ih to podsjeća na kolonijalizam, a regija se već teško nosi s razornim posljedicama klimatskih promjena.

"Ljudi u Narsaqu... osjećaju da će morati otići", rekla je politologinja Nauja Bianco.

"Pitanje je kako opravdati gašenje naselja. To podsjeća na kolonijalna vremena".

Za Birgera Poppela, stručnjaka za razvoj Arktika sa Sveučilišta na Grenlandu, rudnik u svakom slučaju "nije brzo rješenje" za financijsku neovisnost otoka.

Nuuk se oslanja na godišnje danske subvencije u iznosu od oko 526 milijuna eura, što je trećina grenlandskog proračuna.

Rudnik bi mogao povećati grenlandski proračun za oko 200 milijuna eura, po Greenland Minerals. No smanjio bi danske subvencije za polovicu tog iznosa zbog dogovora o podjeli prihoda s Kopenhagenom koji se ne protivi težnjama Grenlanda za neovisnošću.

Drugi sektori koji bi mogli biti razvijani kako bi se financirao taj san su turizam, poljoprivreda i izvoz pijeska i prirodnih gnojiva, rekao je Mikaa Mered, profesor geopolitike na Pariškom institutu za političke studije.