Odlomio se golem ledeni blok na Grenlandu

Golem ledeni blok, veći od površine Pariza, odlomio se od najvećega arktičkog ledenjaka Nioghalvfjerdsfjordena na sjeveroistoku Grenlanda zbog, kako kažu znanstvenici, ubrzanog povećanja prosječnih temperatura u tome području.  

Ledeni blok koji se odlomio veličine je 113 četvornih kilometara, a satelitske snimke pokazuju da se počeo raspadati na manje dijelove.

Otapanje ledenog pokrova doprinijelo porastu razine mora

"Svjedoci smo ubrzanog porasta prosječne temperature na ovome najvećem preostalom ledenom području, a ona je od 1980. porasla za tri stupnja", rekao je za AFP Jason Box, profesor glaciologije Geološkog zavoda Danske i Grenlanda (GEUS).

"Znanstvenici su tijekom 2019. i 2020. ondje uočili rekordno visoke ljetne temperature. koje bez sumnje pridonose ubrzanju globalnog porasta razine mora", rekao je Box.

Otapanje ledenog pokrova Grenlanda pridonijelo je porastu razine mora za 1,1 centimetar između 1992. i 2018. godine, rezultati su studije objavljene u prosincu u znanstvenom časopisu Nature.

Predviđanja kažu da bi se razina mora mogla podići za 10 do 12 cm do 2100.

Nedavno provedena studija engleskog sveučilišta Lincoln predviđa da bi otapanje leda na Grenlandu do 2100. godine moglo podići razinu mora za 10 do 12 centimetara.

Ledenjak Nioghalvfjerdsfjorden dug je 80, a širok 20 kilometara i predstavlja plutajući završetak grenlandskoga sjeveroistočnog ledenog toka.

U jednome se dijelu grana na dva dijela, od kojih se manji kreće prema sjeveru. Riječ je o glečeru Spalte, koji se odlomio te se pretvorio u mnoštvo ledenih santa. Led je već bio ozbiljno načet prošle godine, a tijekom ovog ljeta visoke temperature 'zadale su mu posljednji udarac'.

Povećanje prosječnje temperature ubrzalo otapanje ledenog pokrova

Jenny Turton, znanstvenica s njemačkog sveučilišta Friedrich-Alexander Erlangen iz Nürnberga također kaže da je povećanje prosječne temperature posljednjih godina ubrzalo otapanje ledenog pokrova.

Ako se pozorno promotre satelitske snimke i analizira porast temperature zraka u tome području, mogu se opaziti velike površine otopljenog leda. Prisutnost vode u tekućem obliku problem je za ledene površine. Naime, ako voda prodre u pukotine, može se ubrzati nastanak novih, a tako slabi kompletna ledena površina, pojasnila je Turton.

Profesor Box kaže da najveći grenlandski ledenjak i dalje posjeduje određenu stabilnost koju mu omogućuju otočići o koje se oslanja, no unatoč tomu ledena površina nastavlja se tanjiti.

"To znači da će se ovaj ledenjak vjerojatno početi raspadati od središnjeg dijela svoje površine, što je jedinstven slučaj. To bi se moglo dogoditi za deset do 20 godina", rekao je, prenosi Hina.