Najveći ledenjaci na Grenlandu mogli bi se otapati brže nego se predviđalo

Autori studije objavljene u Nature Communicationsu koristili su se starim snimkama i mnogim drugim podatcima kako bi procijenili koliko je leda nestalo u 20. stoljeću na tim trima ledenjacima, Jakobshavn Isbraeu, Kangerlussuagu i Helheimu.

Procijenili su da je ledenjak Jakobshavn Isbrae od 1880. do 2012. izgubio više od 1500 milijarda tona leda, a Kangerlussuag i Helheim 1381, odnosno 31 milijardu tona od 1900. do 2012.

Zbog tog otapanja razina oceana se dosad podigla za više od 8 milimetara, napisali su, javlja Zimo.

Povijesna mjerenja u 19. i u 20. stoljeću mogla bi pružiti važne informacije koje mogu znatno poboljšati naša predviđanja, rekao je za francusku novinsku agenciju Shfaqat Abbas Khan s tehničkog sveučilišta u Danskoj, istaknuvši da su fotografije snimljene prije ere satelita isto tako važne za procjenu otapanja leda u prošlosti.

UN-ovi stručnjaci za klimu (GIEC) ocjenjuju da bi se zbog otapanja leda, bilo s ledenjaka, bilo s ledenih kapa, razina mora do kraja stoljeća mogla podići za 30 do 110 cm, ovisno o razini emisije stakleničkih plinova.

Po klimatskim modelima koji simuliraju najcrnji scenarij, tri spomenuta grenlandska ledenjaka mogla bi pridonijeti tomu da razina oceana do 2100. poraste za 9,1 do 14,9 mm.

No studija objavljena u utorak ističe da je taj scenarij predviđao četverostruko veći porast temperature u 20. stoljeću u kojemu su se ti ledenjaci već otopili toliko da se razina oceana podigla za 8 mm.

Najcrnji scenarij je podcijenjen. U slučaju tri proučavana ledenjaka gubitak leda mogao bi biti tri do četiri puta veći nego što se predviđalo, istaknuo je Khan.

Studija objavljena u rujnu u časopisu Nature zaključila je da bi se od 2000. do 2100. ledena kapa na Grenlandu mogla smanjiti za 36.000 milijarda tona nastave li se emisije CO2 ovim ritmom, zbog čega bi se razina oceana mogla podići za 10 cm.