Pokret čiji se osnivač krio u BiH ide na listu terorističkih organizacija?

Zastupnica u američkom Kongresu Elissa Slotkin nedavno je zatražila da se pojedine desničarske organizacije pred vlastima Sjedinjenih Američkih Država (SAD) proglase terorističkim.

Na predloženoj listi, na kojoj je zamišljeno da se nalaze strane organizacije bijelih supremacista, nalazi se i američka organizacija Rise Above Movement, čiji je jedan od osnivača Robert Rundo.

 

U dodatnom objašnjenju zašto se pokret osnovan u SAD-u nalazi na listi stranih organizacija, ured zastupnice Slotkin je za BuzzFeed News objasnio kako je RAM uveden kako bi se identificirali saradnici organizacije koji djeluju u inostranstvu. Njihov vođa Rundo je, prema pisanju Radio Slobodne Evrope, gradio veze s desničarima u Ukrajini.

Kako navodi LA Times pozivajući se na FBI, Rundo se 2019. godine suočio s optužbama da je fizički nasrnuo na policajca i grupu prosvjednika u Berkeleyju. Nakon dvogodišnje sudske procedure Rundo se ponovo suočava sa ovim optužbama.

Prema pisanju Bellingcata, on se 2020. godine našao u Srbiji, gdje je nastavio graditi veze, da bi potom u veljači 2021. bio protjeran, nakon čega je završio u Bosni i Hercegovini, piše detektor.ba.

Početkom svibnja 2021. godine Rundo je na svom podcastu, koji se emitira na društvenoj mreži Telegram, kazao kako je nakon Srbije bio u jednoj državi iz koje je pobjegao i u kojoj je njegovo prisustvo bilo proglašeno ''prijetnjom za nacionalnu sigurnost''.

''Bio sam u jednoj zemlji kratko vrijeme. Moje prisustvo bilo je od značaja za njihovu nacionalnu sigurnost iako nije bilo kršenja zakona. Morao sam (…) na sreću sam uspješno pobjegao, a o tome ću jednog dana pričati'', rekao je Rundo.

Iz Granične policije BiH nisu odgovorili na upit jesu li evidentirali Rundoov izlazak iz zemlje.

 

Na kanalima na Telegramu koji su povezani sa Rundoom danas se promoviraju aktivnosti virtualne mreže organizacija Active Club. Tu se objavljuju i fotografije podrške zatvorenim bivšim članovima RAM-a, samoj organizaciji RAM te reklame za prodaju odjeće.

Prema priopćenju Državnog tužiteljstva SAD-a, tri člana RAM-a se nalaze u zatvorima u SAD-u nakon incidenta u Charlottesvilleu 2017. godine.

Stavljanje neke organizaciju na listu terorističkih bilo bi bitno za vlasti u BiH i na osnovu njih bi morali djelovati brzo, objašnjava generalni tajnik Centra za sigurnosne studije u Sarajevu Benjamin Plevljak.

''Činjenica jeste da je on problematična ličnost i da je pokušavao uspostaviti kontakte s desničarima u Europi, ali ako on nije službeno na radaru, onda su stvari malo osjetljive”, kaže on.

BiH trenutno nema važeću strategiju za borbu protiv terorizma, a u staroj desničari nisu bili posebno označeni. Plevljak objašnjava da je strategija ipak omogućavala rad na suzbijanju krajnje desničarskih organizacija.

“''toga je kontekstualni sadržaj osnovnog cilja strategije, koji ukazuje da je potrebno ‘suzbijati sve oblike ekstremističkog i terorističkog djelovanja…’. Ipak, ono mnogo važnije jeste u kojoj mjeri se strateški dokumenti realiziraju u praksi, jer šta znači slovo na papiru ako će implementacija strategije biti neodgovarajuća?'', navodi Plevljak i dodaje kako je primjetan veći porast desničarskog ekstremizma u Evropi.

On kaže kako je broj desničarskih terorističkih napada u konstantnom porastu, pozivajući se na Global Terrorism Index (GTI) iz 2020. godine, gdje je broj smrtnih slučajeva od terorizma širom svijeta bio u padu petu godinu zaredom, ali se broj desničarskih terorističkih napada povećao za 250 posto u istom periodu.

Kako za BIRN BiH kaže Adrian Shtuni, stručnjak za sigurnost sa sjedištem u Washingtonu, na Zapadnom Balkanu postoji tendencija da se ultradesničarska prijetnja ne shvata dovoljno ozbiljno.

On za Rundoa podsjeća da se RAM predstavljao kao organizacija ljubitelja borilačkih sportova, dok je američko tužiteljstvo RAM ocijenilo kao militantnu supremacističku grupu koja izražava antisemitske i rasističke stavove.

''On je dobar dio 2020. godine proveo u Istočnoj Europi i na Balkanu, posjećujući neonacističke događaje i promovišući supremacističke poruke na društvenim mrežama. To sugerira da je imao bazu podrške u državama u kojima je boravio'', kaže Shtuni.

Također treba imati u vidu, smatra Shtuni, da ratna prošlost Zapadnog Balkana igra značajnu ulogu u privlačenju ekstremista.

“Manifest Andersa Breivika gotovo 1.000 puta spominje ratove u Jugoslaviji, a Karadžića smatra europskim herojem. Na sličan način Brenton Tarrant bio je inspirisan Breivikom i Karadžićem. Dakle, regija privlači desničarske ekstremiste zato što rat u Bosni vide kao izvor inspiracije za svoje ‘svete ratove’'', kaže Shtuni.

Breivik je osuđen na 21 godinu zatvora s mogućnošću produženja za teroristički napad u Norveškoj izveden 2011. godine, kada je usmrtio 77 osoba, a Tarrant je 2019. ubio 51 osobu prilikom terorističkog napada u novozelandskom Christchurchu, za što je osuđen na doživotni zatvor.