Uklanja se teroristički sadržaj s interneta

Sve zemlje članice Europske unije mogu od internetskih platformi zatražiti uklanjanje terorističkog sadržaja u roku od sat vremena, stoji u uredbi o sprječavanju širenja terorističkog sadržaja na internetu koju je Europski parlament usvojio na plenarnoj sjednici ovoga tjedna.

Prema usvojenoj uredbi, internetske platforme imat će aktivniju ulogu u otkrivanju terorističkog sadržaja na mreži i morat će ih ukloniti u roku od najviše jednog sata.

Ekstremističke ideologije

Uredba ima za cilj i sprječavanje širenja ekstremističkih ideologija na internetu, što je ključno za prevenciju napada i radikalizacije.

Komentirajući proces uklanjanja sadržaja, izvjestitelj Patryk Jaki, član kluba zastupnika Europskih konzervativaca i reformista (ECR) naglasio je da se prihvaćanjem dogovorenih mjera "uspostavlja novi okvir između javnih tijela i privatnog sektora".

Sukladno tome, istaknuo je da "bilo koja država članica može poslati zahtjev bilo kojoj online platformi sa sjedištem u EU. Međutim, na temelju kompromisa, zemlja članica u kojoj se nalazi domaćin sadržaja, imat će 72 sata da analizira nalog i eventualno ospori zahtjev ako zaključi da se radi o kršenju slobode izražavanja" piše Hina.

Ylva Johansson, europska povjerenica za unutarnje poslove naglasila je da Europa sada ima jedinstvenu priliku za djelovanje protiv terorističkih aktivnosti na brz, prekogranični i obvezujuć način.

“Brzo znači da će članice moći narediti internetskim platformama da u roku od sat vremena uklone teroristički sadržaj. Prekogranični utjecaj podrazumijeva da nalog o uklanjanju terorističkog sadržaja iz jedne zemlje članice može biti upućen u bilo koju drugu članicu. Mjere su obvezujuće jer u slučaju nepoštivanja naloga, platforme će morati platiti kaznu”, objasnila je Johansson.

Mjere zaštite i sloboda medija

Pri uklanjanju terorističkog sadržaja s interneta, u obzir se moraju uzeti i mjere zaštite prava europskih građana i sloboda medija.

Budući da je internet javni prostor za raspravu, a time i podloga za demokraciju, neki zastupnici su izrazili zabrinutost u vezi potencijalnog kršenja slobode izražavanja i skrenuli su pozornost na negativni utjecaj društvenih mreža na demokraciju.

Češki zastupnik Marcel Kolaja iz kluba Zelenih upozorio je da će “svako tijelo bez sudskog naloga ili neovisne procjene moći zahtijevati uklanjanje sadržaja u drugoj državi članici" i da na taj način "Španjolska, Mađarska ili Poljska mogu odlučiti što građani u Češkoj ili Njemačkoj mogu vidjeti na internetu".

S njime se složio liberal Moritz Körner (Renew) navodeći da  “teroristi žele napasti slobodno društvo, a ako želite braniti slobodno društvo, onda ne smijete nesrazmjerno ograničavati slobodu izražavanja”.

Društvene mreže - najveća opasnost demokraicji

Nezavisni europarlamentarac Mislav Kolakušić (NI) tvrdi da su društvene mreže najveća opasnost za demokraciju i opisuje Facebook kao "izrazito političku platformu, izrazito opasnu jer je to politička platforma koja ne izlazi na izbore, a odlučuje, i to samostalno, što je istina, što je laž", piše Hina.

“Facebook se direktno uključio u izbore 2019. godine za Europski parlament, a nakon toga uključio se i u izbore, i to potpuno na pogrešan način, u Sjedinjenim Američkim Državama prilikom izbora predsjednika”, rekao je Kolakušić u raspravi i dodao da je takvo djelovanje platformi potrebno zaustaviti.

Zastupnici EP-a su zaključili da se za uklanjanje jasno nezakonitog sadržaja na internetu, osim na suradnju članica, bitno osloniti i na policiju i informativne mreže koje mogu koristiti inovativne digitalne tehnologije poput umjetne inteligencije.