Hrvatska ispunjava sve uvjete za Schengen

Hrvatska je ispunila sve uvjete za pristupanje Schengenu, navodi se u rezoluciji Europskog parlamenta usvojenoj u četvrtak, ali se poziva Hrvatsku da adresira nedostatke u pogledu osposobljavanja osoblja na granici i "ustraje u temeljitoj procjeni poštovanja temeljnih prava".

Komisija prilikom posjetu Hrvatskoj u studenom 2020. „ponovno potvrdila da su ispunjeni potrebni uvjeti za primjenu schengenske pravne stečevine“, stoji u rezoluciji Europskog parlamenta, za koju je glasalo 505 zastupnika, dok ih je protiv bilo 134, a 54 suzdržano.

Nasilje na granicama

Za rezoluciju su glasali svi hrvatski zastupnici, osim zastupnika Europskih konzervativaca i reformista (ECR) Ladislava Ilčića i neovisnog Mislava Kolakušića koji su bili protiv.

Parlament također poziva Hrvatsku da "ukloni utvrđene nedostatke, osobito u pogledu osposobljavanja osoblja, broja osoblja i kapaciteta za zaštitu kopnene granice" i "ustraje u temeljitoj procjeni poštovanja temeljnih prava nakon opetovanih izvješća nevladinih organizacija i medija o zlostavljanju, nasilju i prisilnim udaljenjima od strane graničnih službenika“.

U tom kontekstu "pozdravlja uspostavu neovisnog mehanizma za praćenje djelovanja policijskih službenika prema nezakonitim migrantima i podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu“.

Hrvatska očekuje da bi njezino članstvo u šengenskom prostoru moglo doći na dnevni za vrijeme slovenskog predsjedanja EU-om u drugoj polovici ove godine, izjavio je krajem svibnja hrvatski premijer Andrej Plenković.

Komisija je u listopadu 2019. ocijenila da je Hrvatska ispunile kriterije za ulazak u Schengenski prostor, dok je početkom lipnja pozvala zemlje EU-a da prime Hrvatsku u Schengenski prostor.

Članica Schengena sve su zemlje EU-a osim Hrvatske, Bugarske i Rumunjske, ali i četiri zemlje koje nisu u EU-u – Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.

Parlament zabrinut

U rezoluciji se navodi „da se i dalje prijavljuju navodi o nasilju nad migrantima, uključujući nad migrantima, uključujući one koji traže međunarodnu zaštitu, i prisilnim udaljenjima na vanjskim granicama EU-a“, pri čemu nije imenovana niti jedna država članica.

U tom se kontekstu ističe da EU nema razvijen mehanizam za „praćenje temeljnih prava na svojim vanjskim granicama“ što bi trebalo promijeniti.

Parlament je „duboko zabrinut zbog neprestanih i ozbiljnih izvješća o nasilju i prisilnim udaljenjima na vanjskoj granici, uključujući iz jedne države članice u drugu i zatim u treću zemlju“.

Ističe se da su zemlje „obvezne spriječiti neovlašten prelazak granica“, ali da se time ne smiju dovesti u pitanje prava osoba koje žele aplicirati za azil.

Parlament je pozvao države članice da sprovede preporuke Vijeća i Frontexa koje se tiču poštivanja „temeljnih prava u aktivnostima upravljanja granicama“ te da provode učinkovite istrage o optužbama za zlostavljanje migranata na granicama.

Europarlamentarci kritizirali su i Frontex, agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu.

Izražena je „duboka zabrinutost zbog opetovanih optužbi u vezi sa sudjelovanjem Frontexa u prisilnim udaljenjima i prijava za potencijalno kršenje temeljnih prava“. Zbog toga se zahtijeva jačanje parlamentarnog i javnog nadzora nad Frontexom.