Ima li koristi od ''mini Schengena''?

Pristupanjem u “mini Schengenu” Bosna i Hercegovina dobila bi veliku šansu za priliv stranih investicija, smatraju ekonomisti. U zemlje koje bi bile obuhvaćene sporazumom putovalo bi se samo s osobnom iskaznicom, bilo bi omogućeno izdavanje zajedničkih radnih dozvola, a diplome bi automatski bile priznata, dok roba na granicama ne bi čekala danima – ako odigramo mudro, mogli bismo itekako da imamo koristi, tvrde stručnjaci.

Draško Aćimović, ekonomski analitičar rekao je za BHRT kako je ''za Bosnu i Hercegovinu liberalizacija unutar cjelokupnog projekta vrlo važna zato što Bosna i Hercegovina nema nikakvih stranih investicija već godinama''.

''Dobiva se jedna mogućnost da strani investitori dođu i da se na taj način faktički zadrže naši kadrovi ostanu u zemlji'', rekao je.

U inicijativi ''mini Schengen'' za sada sudjeluju Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, a sve je izvjesnije da će se priključiti Crna Gora i Kosovo. Spekulira se da su pojedini donositelji odluka u našoj zemlji oprezni jer strahuju od mogućeg povećanog utjecaja Srbije na teritoriji Bosne i Hercegovine, jer je najveći zagovarač inicijative predsjednik Srbije. To bi mogao biti razlog zbog kog Predsjedništvo nije prihvatilo Dodikov poziv da se odmah pristupi ''malom Schengenu''.

“Da se napravi precizna analiza šta to znači za Bosnu i Hercegovinu i koje su štete i koristi, koje su eventualne opasnosti i ta analiza će biti dostavljena ovdje, Predsjedništvu Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana”, kazao je Šefik Džaferović, predsjedatelj Predsjedništva BiH (17. 9. 2020)

Osim da bi trebalo da zaživi iduće godine, o ovoj inicijativi za sada se ne zna dovoljno. Mnogi su već počeli da je nazivaju pokušajem stvaranja nove Jugoslavije. Ipak, stručnjaci smatraju da je poenta ekonomsko uvezivanje i stvaranje jedinstvenog tržišta, čime bi konkurentnost pojedinačnih država bila znatno veća.

Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA kazao je: “Ovaj projekat može biti jako interesantan i dobar za Bosnu i Hercegovinu ako se pristupi korektno na tom tržištu, jer svako gospodarstvo traži što veći geografski prostor. I to je ujedno priprema za jedan širi geografski prostor kao što je Europska unija”.

U inicijativi za sada sudjeluju tri zemlje, podržale su je Europska unija i Sjedinjene Američke Države. Možda je upravo poruka iz Europe jasan signal promatranja procesa pridruživanja pojedinačnih država.

“Budućnost cijele regije je u Europskoj uniji. Dijelimo zajedničku povijest, dijelimo zajedničku sudbinu. Zapadni Balkan je dio Europe”, istakla je Ursula Fon Der Leyen, predsjednica Europskog povjerenstva.

Da bi zemlje koje će biti dio “malog Schengena” efikasno ekonomski surađivale, jasno je da će morati riješiti brojna otvorena politička pitanja. Uzevši u obzir trusno područje Zapadnog Balkana, posla će, sasvim sigurno, biti “preko glave”, prenosi BHRT.