Papir kod Džaferovića: BiH odbija mini Schengen?

Predsjedatelju Predsjedništva BiH Šefiku DŽaferoviću dostavljen je prijedlog stava u vezi "mini-Schengena" u kojem se iznosi zaključak da BiH ne može pristati na aktualnu regionalnu inicijativu zbog, kako je navedeno, izvjesne opasnosti gubitka suvereniteta, saznaje Dnevni avaz.

Prema neslužbenim informacijama sarajevskih novina, takav stav je predložio Nezir Pivić, zamjenik ministra pravde u Vijeću ministara, te dostavio Džaferovićevom uredu kao svojevrsni stranački stav, uz mišljenje da su europske integracije prioritet.

Kako se navodi u ovom prijedlogu, zbog svog unutarnjeg uređenja BiH ne bi mogla samostalno istupiti iz tih inicijativa, koje će zbog dosadašnjeg ponašanja susjednih zemalja izvjesno dovesti BiH u neravnopravan položaj, kao i zbog nedovoljno razvijenih gospodarskih kapaciteta i nefunkcionalnog unjutarnjeg tržišta.

"Puno veća stvarna opasnost leži u izvjesnoj projekciji nametanja pravnog i administrativnog sustava Srbije prije svega na prostor Republike Srpske, te njihovog međusobnog uvezivanja do te mjere da se više neće moći govoriti o unutarnjem suverenitetu BiH u okviru njenih međunarodno priznatih granica", istaknuto je u dokumentu.

Nije isključeno, navodi Avaz, da će ovaj prijedlog biti osnova Džaferoviću da, za sada, ne podrži ovu regionalnu inicijativu, s obrazloženjem da je BiH već dio brojnih regionalnih procesa.

Srna navodi kako bi Predsjedništvo BiH sutra na sjednici u Sarajevu trebalo raspravljati o pristupanju BiH inicijativi za uspostavljanje "mini-Schengena".

Prema istom izvoru, ova točka uvrštena je na dnevni red redovne sjednice Predsjedništva. Inicijativu da se o tome raspravlja podnio je prošlog tjedna član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je zahtijevao da se o ovome raspravlja na izvanrednoj sjednici.

Naime, Sjeverna Makedonija, Albanija i Srbija postigle su prošle godine dogovor o uspostavi "mini-Schengena", odnosno zone u kojoj će građani putovati s osobnim iskaznicama, a robe i usluge će brže prelaziti granicu zbog posebnog sustava rada.

Riječ je o jedinstvenom ekonomskom prostoru koji bi, ukoliko bi ga prihvatila i BiH, trebao obuhvatiti BiH, Crnu Goru, Srbiju, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Albaniju.