Fotografija iz Bijele kuće pokrenula nagađanja: Kako je nastao crveni osip na Trumpovom vratu?

Pojava crvenog osipa na vratu bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa posljednjih je dana izazvala brojne rasprave na društvenim mrežama i u medijima.

Pažnju javnosti privukla je vidljiva iritacija na desnoj strani njegova vrata dok je iz Bijele kuće iznosio najnovije informacije o ratu protiv Irana, zbog čega su mnogi počeli nagađati o njegovu zdravstvenom stanju.

Oglasio se liječnik 

Ubrzo nakon toga oglasio se i liječnik 79-godišnjeg predsjednika, dr. Sean Barbabella, koji je pojasnio da Trump koristi uobičajenu medicinsku kremu.

''Predsjednik Trump koristi vrlo čestu kremu na desnoj strani vrata. Riječ je o preventivnom tretmanu koji je propisao liječnik Bijele kuće. Terapija traje tjedan dana, a crvenilo može potrajati nekoliko tjedana'', navodi se u njegovoj izjavi.

Iako službena dijagnoza nije potvrđena, na društvenim mrežama pojavile su se brojne teorije.

Neki su sugerirali da bi se moglo raditi o kontaktnom dermatitisu uzrokovanom kemikalijama iz kemijskog čišćenja odijela, dok su drugi spominjali rozaceju, kožnu bolest koja uzrokuje crvenilo i za koju je ranije potvrđeno da Trump od nje pati.

Pojedini komentatori spomenuli su i herpes zoster, poznat kao šindre, bolan osip s mjehurićima koji uzrokuje virus vodenih kozica.

Ipak, dermatolozi smatraju da je najvjerojatnije riječ o aktiničkoj keratozi, čestoj kožnoj promjeni povezanoj s dugotrajnim izlaganjem suncu.

Dermatolog dr. Paul Farrant objašnjava da crvenilo i iritacija kakvi se vide na Trumpovu vratu često nastaju upravo tijekom liječenja tog stanja.

''Takav vrlo crven i upaljen osip može biti posljedica terapije za aktiničku keratozu, prekancerozno stanje kože uzrokovano oštećenjem od sunca. Kod primjene određenih krema očekujemo dugotrajno crvenilo i iritaciju'', rekao je.

Što je aktinička keratoza?

Aktiničke ili solarne keratoze su suhe, ljuskave mrlje na koži koje nastaju nakon dugogodišnjeg izlaganja suncu.

Najčešće se pojavljuju na dijelovima tijela koji su stalno izloženi UV zračenju – licu, vlasištu, ušima, vratu, rukama i podlakticama.

Ovo stanje vrlo je često kod starijih osoba. Procjenjuje se da pogađa oko četvrtinu ljudi starijih od 60 godina.

Mrlje mogu biti ružičaste, crvene, smeđe ili boje kože, a često su hrapave na dodir. Iako same po sebi obično nisu opasne, postoji mali rizik da se s vremenom razviju u planocelularni karcinom, jedan od najčešćih oblika raka kože.

Ako je prisutna samo jedna promjena na koži, liječnici često preporučuju praćenje. No kod većeg broja lezija ili ako su bolne i svrbe, preporučuje se liječenje.

Najčešći tretmani uključuju: medicinske kreme i gelove, krioterapiju (zamrzavanje lezije), manji kirurški zahvat uklanjanja promjene.

Jedan od mogućih tretmana je i krema s 5-fluorouracilom, lokalni kemoterapijski lijek koji uništava oštećene stanice kože. Postoji i noviji lijek tirbanibulin, koji se obično primjenjuje samo pet dana.

Iako samo oko 5 do 10 posto aktiničkih keratoza prelazi u rak, većina planocelularnih karcinoma kože započinje upravo kao ove promjene nastale zbog oštećenja od sunca.

Dermatolozi naglašavaju da je najbolja zaštita od aktiničke keratoze redovita zaštita od sunca, piše Daily Mail. 

Za sada liječnici poručuju da je crvenilo na Trumpovu vratu najvjerojatnije privremena reakcija na terapiju, no slučaj je ponovno skrenuo pozornost na čestu kožnu promjenu koja pogađa milijune ljudi diljem svijeta i podsjetio koliko dugotrajno izlaganje suncu može utjecati na zdravlje kože.