Europa sjeda s Iranom, svi upozoravaju na scenarije katastrofe

Izrael se trenutno suočava s posljedicama svoje agresije protiv Irana, izjavio je vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Hamenei.

"Cionistički neprijatelj je kažnjen. On je kažnjen upravo sada", napisao je Hamenei u objavi svoje press-službe na mreži X.

Iranski ministar vanjskih poslova, Abbas Araghchi, sastat će se danas s europskim kolegama u Ženevi, potvrdili su iranski državni mediji.

Sastanak u Ženevi

Zapadni mediji su prethodno javili da ministri vanjskih poslova Njemačke, Francuske i Velike Britanije planiraju održati razgovore o iranskom nuklearnom programu sa svojim iranskim kolegom u Ženevi.

Sastanak se održava na zahtjev tri europske zemlje što je potvrdio za Reuters neimenovani njemački diplomatski dužnosnik rekavši kako će se sastati i s visokom predstavnicom EU za vanjsku politiku i sigurnost Kajom Kallas kao i da je sastanak dogovoren sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Rusija pak upozorava kako je napeta situacija na Bliskom istoku opasna ne samo za regiju, već i za cijeli svijet. Glasnogovornik ruskog predsjednika, Dmitrij Peskov, rekao je kako je proširivanje broja sudionika u sukobu potencijalno još opasnije, te da će samo dovesti do još jednog kruga konfrontacije i eskalacije tenzija u regiji.

Peskov je istaknuo i da su medijski izvještaji o tome da bi Sjedinjene Američke Države mogle upotrijebiti taktičko nuklearno oružje protiv Irana spekulacije i da bi takav razvoj događaja bio katastrofalan.

Trump razmišlja

Ranije je glasnogovornica Bijele kuće, Karoline Leavitt, izjavila na brifingu da predsjednik SAD Donald Trump vjeruje da postoji mogućnost diplomatskog angažmana s Teheranom oko njegovog nuklearnog programa. Leavitt je rekla da će Trump u roku od dva tjedna odlučiti hoće li Sjedinjene Države napasti Iran.

Američki napad na iransko nuklearno postrojenje Fordo možda neće donijeti željene rezultate, čak i uz upotrebu masivnih bombi za uništavanje bunkera, izjavio je za ABC News, stručnjak za nacionalnu sigurnosti, Joe Cirincione.

Prema njegovim riječima, bombama GBU-57 A/B Massive Ordnance Penetrator, poznatim kao "razarači bunkera", bilo bi izuzetno teško uništiti duboko ukopanu lokaciju koja je zaštićena betonom i metalom, posebno s obzirom na nepoznate karakteristike zaštitnog sloja.

Cirincione, koji je desetljećima istraživao nuklearnu proliferaciju, objasnio je da bi uništavanje Fordoa bilo izuzetno teško, iako bi napad mogao značajno oslabiti iranski nuklearni program.

Vojna rješenja nisu održiva

Fordo, koje se nalazi duboko pod planinom, zaštićen je betonskim slojem debljine 90 metara, zbog čega ga je teško pogoditi.

Iako GBU-57 može prodrijeti do 60 metara u podzemnu metu, stručnjaci smatraju da bi napad na tu lokaciju vjerojatno samo oštetio dio objekta.

Stručnjaci poput Cirincionea naglašavaju da vojna rešenja možda nisu održiva dugoročno i da bi diplomatski pritisak mogao biti jedini pravi odgovor na iranske nuklearne ambicije.

Ranije je The New York Times, pozivajući se na izvore, objavio da bi, prema američkoj obavještajnoj zajednici, Teheran mogao početi stvarati nuklearno oružje u slučaju američkog napada na Fordo ili u slučaju izraelskog atentata na vrhovnog vođu Islamske Republike. Američke obavještajne agencije smatraju da Teheran još nije donio konačnu odluku o stvaranju nuklearne bombe, napominju novine.

Napadi Izraela usmjereni su na iransku nuklearnu infrastrukturu, s velikim naglaskom na podzemna postrojenja za obogaćivanje uranija - postrojenje Natanz, u središnjem dijelu Irana, pretrpjelo je veliko oštećenje, objavila je ranije Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) i dodala da su ti napadi "duboko zabrinjavajući".