Bugari preuzeli predsjedanje Europskom unijom

Bugarska  je u ponedjeljak preuzela šestomjesečno predsjedanje EU-om tijekom kojeg će pokušati osnažiti europsku perspektivu zapadnog Balkana.

Bugari su definirali četiri glavna prioriteta koji će biti u fokusu njihova predsjedanja EU-om: budućnost Europe i mladi, gospodarski rast i socijalna kohezija; europska perspektiva i povezanost zapadnog Balkana; sigurnost i stabilnost te digitalna ekonomija.

U tome se posebno ističe jačanje europske perspektive zapadnog Balkana.

Sofija želi biti lider Balkana

Sofija želi biti lider na Balkanu i želi da njezino predsjedateljstvo ostane upamćeno prije svega kao balkansko predsjedateljstvo.

Želi da se sa svakom od zemalja u regiji dogovori jasan akcijski plan s konkretnim koracima koje trebaju učiniti kako bi ubrzale približavanje EU-u.

Ne želi im, međutim, buditi lažne nade, nego će se usredotočiti na jačanje regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa, na pitanja koja ne izazivaju prijepore kao što su suradnja u razvoju prometne i energetske infrastrukture, komunikacija i obrazovanja.

"Mir, stabilnost i budućnost Europe ovise o zapadnom Balkanu. Europski projekt neće biti potpun bez tih zemalja", kazala je bugarska ministrica zadužena za predsjedanje EU-om Liljana Pavlova u intervjuu za Reuters.

"Njihova integracija je prirodan proces, koji je u određenoj mjeri pao u sjenu, ali taj proces treba nastaviti i sada je vrijeme za to", kazala je.

"Europska perspektiva najbolje je jamstvo protiv nove destabilizacije u ovoj regiji, gdje i dalje vidimo znakove nestabilnosti i miješanja drugih globalnih sila. Trebalo bi biti jasno da je ulaganje u europsku budućnost cijelog Balkana ulaganje u sigurnost Europe", naglasila je Pavlova. Bugarska, koja je ušla u EU 2007. zajedno s Rumunjskom, pritom naglašava da podržava individualni pristup koji podrazumijeva da će napredak svake zemlje ovisiti o njezinu ispunjavanju uvjeta za članstvo.

"Definitivno ne želimo buditi lažne nade. Ali kada ih podržimo projektima, ulaganjima, kada se oni osjećaju dijelom europske obitelji, to je zapravo europska perspektiva o kojoj govorimo", kazala je. "Želimo bolju povezanost, bolju regionalnu suradnju i trgovinu u regiji što će običnim ljudima omogućiti da osjete što Europa znači za njihov život i njihovu budućnost."

Summit u Sofiji

Bugarska najavljuje da će 17. i 18. svibnja u Sofiji organizirati summit EU-a i zapadnog Balkana koji bi još jednom trebao potvrditi europsku perspektivu regije. To će biti treći takav summit koji će okupiti sve zemlje članice EU-a i regije, nakon summita u Solunu 2003. i Zagrebačkog summita 2000. godine.

Sofija se nada da će na summitu biti postignuti konkretni dogovori o jačanju prometnih, energetskih i digitalnih veza između zemalja regije i EU-a. Sofija će također tražiti više europskog novca za nove autoceste, željezničke pruge i energetsku infrastrukturu, kao i financiranje Svjetske banke, Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.

Bugarska također želi smanjiti naknade za roaming za zemlje zapadnog Balkana, kao što su one ove godine smanjene za europske građane, te poticati razvoj širokopojasnog interneta u regiji.

Europska komisija najavila je da će u veljači objaviti strategiju za pristupanje Srbije i Crne Gore EU-u. Te dvije zemlje najviše su napredovale na tom putu i po nekim procjenama mogle bi ući u EU 2025. godine. Crna Gora je do sada otvorila 30 od ukupno 35 poglavlja u pristupnim pregovorima, ali je zatvorila samo tri. Srbija ima 12 otvorenih poglavlja, od kojih su dva zatvorena.

Komisija očekuje da bi tijekom 2018. Makedonija i Albanija, koje već dugo imaju status kandidata, mogle otvoriti pregovore, a za Bosnu i Hercegovinu će pripremiti mišljenje o kandidaturi nakon što dobije odgovore na upitnik koji je u Sarajevo poslala prije godinu dana.

Crna ovca EU-a

Bugarska očekuje da će do kraja 2018. moći ući u europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za ulazak u eurozonu, a neki bugarski analitičari smatraju da bi šestomjesečno predsjedanje EU-om trebala iskoristiti i da skrene pozornost na neke svoje probleme u odnosima s Unijom, prije svega na blokadu ulaska u Schengen.

Bugarska je, naime, tehnički spremna za šengensku zonu još od 2011. i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je u rujnu da bi je trebalo primiti što je moguće prije, zajedno s Rumunjskom, no tome se protive neke zemlje članice, prije svega Njemačka i Nizozemska.

Zemlja je također i dalje pod posebnim monitoringom Europske komisije zbog situacije na području pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Monitoring joj je kao i Rumunjskoj uveden prilikom ulaska u EU 2007. zbog nedovoljnog napretka na tom području. Uz to, Europska komisija redovito je upozorava na ''prekomjerne makroekonomske neravnoteže''.

Bugarska je jedna od najsiromašnijih i najmanje razvijenih članica EU-a, no ne želi da je se smatra crnom ovcom EU-a i u predsjedanju Unijom vidi priliku da se dokaže kao pouzdan i stabilan partner i važan europski igrač.

Logo s elementima ćirilice, veza i boje zastave

Logo bugarskog predsjedateljstva, djelo umjetnika Todora Angelieva, sastoji se od tri simbola bugarskog identiteta – ćirilice, tradicionalnog veza i boja nacionalne zastave. Logo odražava ideju da je Bugarska integralni dio Europe, ali i istodobno jedinstvena.

Bugari su predsjedanje EU-om preuzeli od Estonaca, a 1. srpnja palicu preuzima Austrija.