Armenija i Azerbejdžan razmjenjuju optužbe za kršenje primirja

Armenija i Azerbejdžan razmjenjuju optužbe za kršenje dogovorenog prekida vatre iz humanitarnih razloga u Nagorno-Karabahu.

Jerevan tvrdi da je Baku izveo raketni napad na nekoliko naseljenih oblasti u Nagorno-Karabahu, a ima izvještaja i o granatiranju Stepankerta.

''Trenutno neprijatelj izvodi raketne napade na gradove Martuni, Šuši i druga naselja", naveo je predstavnik jermenskog ministarstva obrane Arsrun Hovhanisijan u postu na Facebooku, prenosi Tanjug.

Sinoć je, kako je prenio Tass, granatirana i prijestolnica Nagorno-Karabaha Stepankert.

S druge strane, Ministarstvo obrane Azerbejdžana objavilo je da su armenske snage gađale grad Terter u Nagorno Karabahu i tako prekršile prekid vatre dogovoren iz humanitarnih razloga.

Agencija AFP javila je da je Stepanakert u subotu navečer bio na meti bombardiranja.

Sedam snažnih eksplozija odjeknulo je oko 23.30 sati po mjesnom vremenu, navodi ta agencija, a odmah zatim oglasile su se sirene, pozivajući stanovnike da se sklone u podrume i skloništa.

Zatim je zavladao muk i grad je obavila potpuna tama, izvještava AFP.

Ured državnog tužiteljstva Azerbejdžana priopćila je da je jedna raketa pogodila stambenu zgradu u drugom po veličini azerbejdžanskom gradu Gandži i da je u tom napadu poginulo pet, a ranjeno 28 ljudi.

Glasnogovornica jermenskog ministarstva obrane Šušana Stepanijan demantirala je tvrdnje Bakua o raketiranju grada Gandža s teritorije Jermenije, tvrdeći da je riječ o "dezinformaciji".

Azerbejdžan je priopćio i da su jermenske oružane snage izvele raketni napad na hidroelektranu Mingačevir u Azerbejdžanu, udaljenu oko stotinak kilometara od zone sukoba.

U priopćenju se navodi da je azerbejdžanska proturaketna obrana uspjela identificirati, presresti i uništiti jermenske rakete prije udara na cilj.

Iako je u Moskvi postignut sporazum između Armenije i Azerbejdžana o humanitarnom prekidu vatre koji je stupio na snagu u subotu u podne, nedugo nakon podneva Baku i Jerevan počeli se se uzajamno optuživati za kršenje primirja.

Primirje je dogovoreno iz humanitarnih razloga, radi razmjene zarobljenika, tijela nastradalih, a dogovoreno je i pokretanje suštinskih mirovnih razgovora pod okriljem Minske grupe OSCE-a, prenosi Al Jazeera.