Afera nakon potresa: Tu nema kapi željeza?!

Mnogi od urušenih objekata u potresom stradalim područjima izgrađeni su protivno pravilima struke, a neki vlasnici objekata tvrde kako u njihovim porušenim domovima nije bilo ''ni kapi željeza. Čini se kako će nakon asanacija šteta izazvanih potresom u Glini, Petrinji i Sisku hrvatski istražni organi imati pune ruke posla jer se sve glasnije u hrvatskoj javnosti može čuti kako je obnova nakon rata rađena nemarno.

Opterećenje

"Tijekom obnove su izrađivane zidane konstrukcije kuća koje nisu omeđeno ziđe, odnosno nisu izvođeni serklaži, kako vertikalni tako ni horizontalni. Na par mjesta sam vidio slučajeve da su serklaži izvedeni, ali da nisu armirani. Postoje slučajevi gdje su, na primjer, serklaži izvedeni na zabatnim zidovima kuća, ali u prizemlju nema niti jednoga. Takvo ziđe, zbog svoje vrlo male debljine u odnosu na neomeđeno ziđe u starim građevinama, pokazuje vrlo loše ponašanje na horizontalno opterećenje. Iz većine fotografija se vidi otkazivanje takozvanim dijagonalnim vlačnim slomom", objavio je portal Indeks izjavu jednog stručnjaka.

Svi stručnjaci ne žele javno izlaziti s tvrdnjama dok se za to ne bude imalo dovoljno dokaza.  

Neimenovani stručnjak kaže kako je imao priliku vidjeti priručnik prema kojem se obnavljalo.

''Taj priručnik je dao hrpu detalja za obnovu kuća. Po svemu sudeći, nisu baš primijenjeni. Jesu li se radili neki tipski projekti ili je bio samo taj priručnik s tipskim detaljima, ne znam. Ali taj priručnik je bio vrlo dobro sročen, s praktične strane gledano. Napominjem da pravila struke (ne norme, propisi...) su i tada zahtijevala da se izrađuje omeđeno ziđe. Prema onome što sam vidio preko fotografija mogu reći da su pravila struke u dobroj mjeri zanemarena i da se radilo bez njih. Tko je tako radio, to ne znam", govori stručnjak.

Bit će istrage

Index piše kako je ''razorni potres koji je pogodio Petrinju, Glinu i okolicu razotkrio jednu od najvećih afera ikada u Hrvatskoj''.

U potresu su se, naime, kako sve više izlazi na vidjelo, rušile i kuće koje je država gradila u sklopu obnove nakon rata, odnosno nakon 1995. godine, a što su najvećim dijelom financirali porezni obveznici.

Najavljene su i istrage.

"Bit će istrage o obnavljanju kuća nakon rata koje su se urušile u potresu", izjavio je ministar graditeljstva Darko Horvat uoči današnje sjednice vlade.

O mogućem kriminalu prilikom obnove govorio je i hrvatski premijer Andrej Plenković na sjednici vlade.

"Treba ispitati, nije dobro da postoje objekti koji bi trebali biti čvršći nego jesu. Sve što treba ispitat će se, nema a priori zatvaranja za propitkivanje nadležnosti, čija god ona bila. Obnova koju je Hrvatska provodila bila je veliki proces. Ako je bilo izgrađenih zgrada koje nisu u skladu s propisom, to se treba ispitati", poručio je.

Sve je kulminiralo objavom iz DORH-a kako će USKOK od policije tražiti provođenje kriminalističkog istraživanja radi utvrđivanja sumnje o mogućim propustima u poslijeratnoj obnovi objekata na području potresom pogođene Sisačko-moslavačke županije.

Kap željeza

"U odnosu na javne objave i istupe pojedinaca te upite o mogućim propustima u poslijeratnoj obnovi objekata na području Sisačko-moslavačke županije, odgovaramo da će Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) žurno zatražiti od policije provođenje kriminalističkog istraživanja radi utvrđenja postojanja osnovane sumnje da bi bilo počinjeno kazneno djelo iz nadležnosti Ureda ili neko od drugih kaznenih djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti, te će ujedno zatražiti i od drugih državnih tijela poduzimanje radnji i mjera iz njihove nadležnosti", priopćio je DORH.

O tome kako su građene kuće govorio je vlasnik jedne kuće iz poslijeratne obnove iz sela Strašnik, Tomislav Stanić.

"Obnova je započeta 1997. godine, a 1999. je završena. Država je tu u Strašniku i okolnim selima obnavljala 80% kuća. Sve kuće ispod mene imaju crvene naljepnice, pomaknulo se sve iz temelja. U kućama nema kapi željeza, ne znam tko je radio projekt, nadzor", rekao je Stanić.

"Radilo je pet-šest firmi. Sigurno se radilo i na crno, ne znamo tko je radio, što je radio. Nitko nije izašao ni provjerio gradnju naknadno. Nisam dobio uporabnu dozvolu, nisam dobio nikakav papir osim ugovora s općinom da mi se gradi kuća. Meni su mama, kći i supruga ostale u kući, što da su poginule? Onaj tko je gradio, projektirao i vršio nadzor, trebali su znati što se radi. Tad je to bilo na brzinu, bili smo u izbjeglištvu sedam-osam godina, nismo gledali, bilo nam je važno vratiti se", rekao je vlasnik porušene kuće.