Potres u Petrinji imao dva predznaka?!

Turski seizmolog Haluk Eyidogan s istanbulskog sveučilišta komentirao je razorni potres u Petrinji i usporedio ga s onim koji se u listopadu prošle godine dogodio u Izmiru.

''Poslije snažnog podrhtavanja tla, koje je u listopadu pogodilo područje u blizini Seferihisara, u Izmiru, uslijedio je 1621 novi potres, od toga 44 jača od četiri stupnja po Richteru. Nakon potresa u Hrvatskoj ispitao sam karakteristike događaja. Shvatio sam da je potres imao neke ‘predznakove’. To su aktivnosti koje su započele 23. prosinca s magnitudom 1,3, a nastavila se 28. prosinca magnitudama 5,2 i 5.''

Predšokovi

Rekao je to turski seizmolog Haluk Eyidogan s istanbulskog sveučilišta, koji je za 24sata analizirao potres koji je 30. listopada pogodio Tursku i odnio 117 života, te potres koji je pogodio Hrvatsku 29. decembra i ugasio sedam života.

''Pojava predšokova, predznakova je vrlo važna sa seizmološkog gledišta. Naravno, potresi se ne mogu predvidjeti kad će biti, ali uz modernu opremu i praćenje ovih pojava može se sustav pripremiti za potencijalnu opasnost. Ako te pojave postanu sve učestalije, može se očekivati potres. To se vidjelo i u našem slučaju, a vjerojatno će i vaši seizmolozi potvrditi istraživanjem isti slučaj'', rekao je prof. Eyidogan i objasnio zašto je Izmir stradao u potresu.

Pročitajte još

Gradonačelnik Petrinje: Ovdje nitko više nije normalan

''Velike štete u centru Izmira bile su zbog tri čimbenika. To su izmirsko zaljevsko područje koje je smješteno na bazenu koji pojačava potresne valove, neusklađenost s propisima u vezi s potresima, značajan dio zgrada sagrađen je 1990-ih, kad građevinske inspekcije nisu provedene'', pojasnio je prof. Eyidogan i naglasio da je rješenje slušanje struke.

''Odmah nakon potresa postavljeno je 3020 šatora i podijeljeno 17.263 pokrivača i 10.730 kreveta. Pored toga, uspostavljen je privremeni smještajni kapacitet s 509 kontejnera'', rekao je.

Turska vlada je zbog ovog potresa uvela posebne mjere pa se tako od 2021. uvodi Sistem ID za objekte. Tako da će svaki novoizgrađeni objekt morati biti otporan na najveći mogući potres u tom području. Uz to, vlast je za sve koji su ostali bez doma osigurala smještaj u hotelima i državnim objektima.

Moguće je još...

Tomislav Fiket, zamjenik ravnateljice Seizmološke službe Hrvatske, rekao je da bi Banovinu moglo pogoditi još potresa jačine veće od 5 po Richteru.

Tomislav Fiket, zamjenik ravnateljice Seizmološke službe, na početku je razgovora potvrdio da je još jedan potres pogodio Petrinju za vrijeme Dnevnika Nove TV.

''Taman kad ste vi došli dogodio se jedan umjeren potres kod Petrinje, 11 kilometara istočno od Gline, magnitude 3,3 po Richteru'', rekao je Fiket. Dodao je da veći broj potresa na dnevnoj bazi nije neočekivan.

''Ja znam da je to jako neugodno ljudima dolje. Neugodno je i svim građanima koji su taj potres osjetili jer nam je trešnje tla dosta, ali to je zasad normalan razvoj situacije'', rekao je.

Fiket je zatim objasnio što se događa u Seizmološkoj službi kada dođe do potresa.

''Mi imamo dežurstva i na našim računalima gledamo uživo zapise seizmograma. Čim se potres dogodi, mi vidimo po zapisu da se nešto zbiva. Nakon toga naš sustav lokacija, koji je još uvijek u povojima jer nažalost nemamo dovoljno gustu mrežu, nam daje privremenu lokaciju koji mi onda ručno potvrdimo i s tim izvješćem izlazimo u javnost'', objasnio je.

Osim toga, zamjenik ravnateljice Seizmološke službe ponovio je da će se tlo na području Petrinje tresti još mjesecima.

''Mi predviđamo da bi moglo biti još jačih potresa, i preko magnitude od 5. Naravno, možda se neće dogoditi pa ne možemo ni jamčiti. Bit će sigurno potresa magnitude od 4 i jačih, a potresa od 3 po Richteru će biti jako puno'', rekao je Fiket.

''Ja bih rekao da se moramo naviknuti da živimo na području na kakvom živimo, gdje se pokazalo da su potresi prisutni i da nam se mogu dogoditi. Nema smisla čekati potres jer se on ne mora dogoditi. Moramo se naučiti s tim živjeti i nastoji da su nam objekti i predmeti učvršćeni tako da nas ne ozlijede'', dodao je.

Na kraju razgovora Fiket je upitan o slabijem potresu čiji je epicentar bio na zagrebačkom području.

''Mi znamo da je to bilo isto epicentralno područje kao i u ožujku. To znači da se može pretpostaviti da je to ista ta serija, da je to nastavak koji nas ne bi toliko uznemirio da se nije dogodio petrinjski potres, ali ja razumijem da su građani uznemireni'', rekao je Fiket te dodao da bi ovakva situacija mogla trajati godinu dana, možda čak i malo duže.

Najsigurnija i najopasnija područja

Kada je u pitanju Hrvatska, najveća opasnost od potresa je u Dalmatinskoj Zagori, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, riječkom priobalju te Zagrebu i okolici. Žutom su obojene regije srednje opasnosti, zelenom umjerene opasnosti, a tirkiznom i plavom najsigurnija područja, tj. Istra i krajnji istok zemlje.

Što se tiče cijelog svijeta, najkritičnije zone su uz Tihi ocean, zapadni dio Sjeverne i Južne Amerike i Japan, gdje je zabilježeno više potresa nego na bilo kojem drugom mjestu na zemlji.

Opasni su i Indonezija, Fidži, područje oko Tibeta, istočna obala Crnog mora, Iran te južna obala Kaspijskog mora. U Europi se najčešće tresu države uz Sredozemno more, Grčka, Turska, Italija, a jedan od najvećih potresa u povijesti dogodio se u Portugalu. U Crvenom je i zapadni dio Islanda, dok je najsigurniji kontinent Afrika, prenosi N1.