Obilježena 81. obljetnica proboja logoraša iz Jasenovca
Komemoracijom ''Sjećanje za budućnost'' obilježena je u utorak 81. obljetnica proboja zatočenika iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac, odana počast žrtvama i svim stradalima tijekom ustaškog režima, te iskazano poštovanje preživjelim logorašima.
Proboj iz logora 1945. godine
Komemoracija, kojoj je pokrovitelj Hrvatski sabor, održava se u znak sjećanja na proboj iz logora 22. travnja 1945. godine, kada je oko 600 od preostalih 1073 zatočenika u logorskom kompleksu Ciglana krenulo u očajnički bijeg, svjesno da ih čeka sigurna smrt. Preživjelo ih je tek 117, prenosi Hina.
Istoga dana proboj je pokušalo i 147 zatočenika u Kožari, od kojih je samo 11 uspjelo izbjeći smrt. Logoraše je predvodio zarobljeni partizan Ante Bakotić, koji je tijekom proboja poginuo.
Oni koji zbog bolesti i iscrpljenosti nisu sudjelovali u proboju ubijeni su, a njihova su tijela spaljena zajedno s logorskim objektima.
Tko je prisustvovao komemoraciji
Komemoraciji podno jasenovačkog spomenika Cvijet prisustvovali su preživjeli logoraši, državni vrh, predstavnici nacionalnih manjina, vjerskih zajednica, antifašističkih udruga, predstavnici političkih stranaka, diplomatskog zbora, župani, gradonačelnici, predstavnici udruga te brojni građani.
Prema podacima Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac, u 1337 dana postojanja logora poimence je utvrđeno više od 83.000 žrtava. Tijekom gotovo četiri godine logor Jasenovac bio je mjesto sustavnog stradanja muškaraca, žena i djece – Srba, Roma i Židova, ali i političkih zatvorenika te pripadnika drugih naroda, uključujući Hrvate, Bošnjake i Slovence.
Program i odavanje počasti
Komemoraciji su prisustvovala izaslanstva Hrvatskog sabora, hrvatske Vlade, predsjednika Republike i drugih koji su položili podno spomenika ruže u spomen na žrtve koncentracijskog logora.
Kolona sjećanja prema spomeniku Cvijet prošla je simboličnim putem sastavljenim od drvenih pragova željezničke pruge kojom su zatočenici dovoženi u logor.
Program je nastavljen polaganjem ruža, uz prigodni glazbeni program i čitanje svjedočanstava preživjelih logoraša. Molitve su predvodili predstavnici pravoslavne, židovske, katoličke i islamske zajednice.
