Hrvatska među 5 zemalja koje "aktivno narušavaju demokraciju u EU"

Vlade u pet država članica Europske unije, uključujući Hrvatsku, "sustavno i namjerno" narušavaju vladavinu prava, dok se demokratski standardi pogoršavaju u još šest zemalja, među kojima su i povijesno snažne demokracije, upozorila je vodeća europska skupina za građanske slobode.

U svom najnovijem izvješću, Unija za građanske slobode za Europu (Liberties) navodi da vlade Bugarske, Hrvatske, Mađarske, Italije i Slovačke aktivno provode regresivne politike, piše The Guardian.

Izvješće za 2026. godinu, koje se temelji na dokazima više od 40 nevladinih organizacija iz 22 zemlje, opisuje pet navedenih zemalja kao "razgraditelje" koji aktivno oslabljuju temelje vladavine prava. Posebno se ističe Slovačka, gdje je populistička i proruska vlada Roberta Fica zabilježila nazadovanje u svim područjima: od pravosuđa i borbe protiv korupcije do slobode medija i sustava kontrole civilnog društva.

Slična slika zabilježena je i u Bugarskoj. Mađarska, u kojoj bi 16-godišnja vladavina Viktora Orbána mogla završiti nakon izbora 12. travnja, "ostaje kategorija za sebe, nastavljajući provoditi sve regresivnije zakone i politike bez naznaka promjene".

Standarde je poboljšala jedino Latvija

Organizacija Liberties identificirala je i skupinu zemalja u kojima standardi opadaju, a to su Belgija, Danska, Francuska, Njemačka i Švedska. Iako je riječ o državama s jakom demokratskom tradicijom, vladavina prava u njima slabi u nekim područjima, ali to slabljenje nije dio cjelovite političke strategije.

U kategoriju "stagnatora", odnosno zemalja u kojima se stanje nije ni poboljšalo ni pogoršalo, svrstane su Češka, Estonija, Grčka, Irska, Litva, Nizozemska, Rumunjska i Španjolska. U tu je skupinu pala i Poljska, gdje premijer Donald Tusk pokušava obnoviti ključne elemente vladavine prava, poput neovisnog pravosuđa, koje je razgradila bivša vlada stranke Pravo i pravda (PiS), ali ga u tome koči predsjednički veto.

Ograničeni napredak Poljske, navodi Liberties, "pokazuje koliko izazovno i krhko može biti obnavljanje ugrožene institucionalne neovisnosti". Jedino je Latvija zaslužila status zemlje koja aktivno poboljšava standarde vladavine prava.

"Ponavljanje preporuka neće preokrenuti ovaj trend"

U izvješću se također navodi da su mehanizmi EU za rješavanje problema s vladavinom prava uglavnom neučinkoviti. Većina država članica ne uspijeva pretočiti smjernice u konkretne akcije, unatoč višegodišnjim preporukama Europske komisije.

Utvrđeno je da su čak 93% svih preporuka u izvješću Europske komisije o vladavini prava za 2025. godinu bile ponovljene iz prethodnih godina, dok se broj novih preporuka prepolovio od 2024. godine. Od 100 preporuka Komisije koje je Liberties ocijenio, kod 61 nije bilo nikakvog napretka, dok se stanje kod 13 dodatno pogoršalo.

"Izvješće Komisije trebalo je potaknuti konkretne akcije", izjavila je Ilina Neshikj, izvršna direktorica Libertiesa.

"No, nakon sedam godišnjih izdanja, naši nalazi ne ukazuju samo na nazadovanje, već i na kontinuirane i namjerne napore da se potkopa vladavina prava. Ponavljanje preporuka bez značajnog praćenja neće preokrenuti ovaj trend", poručila je.

Stup demokratske kontrole i ravnoteže

Izvješće je kritiziralo i same institucije EU, navodeći da su 2025. godine ne samo "odražavale mnoge probleme viđene u državama članicama", već i da nisu dosljedno primjenjivale i branile temeljna prava.

"Normalizirale su korištenje hitnih, ubrzanih zakonodavnih postupaka, ukinule ključne mehanizme zaštite temeljnih prava i vodile usklađenu kampanju protiv nadzornih organizacija", rekla je Kersty McCourt, viša savjetnica za zagovaranje u Libertiesu. Kada se to dogodi, dodala je, institucije "potkopavaju vjerodostojnost EU i vlastitih izvješća o vladavini prava".

Prema nalazima Libertiesa, stanje vladavine prava najviše se pogoršalo u stupu demokratske "kontrole i ravnoteže", odnosno u sposobnosti neovisnih nevladinih organizacija i civilnog društva da se organiziraju, osporavaju odluke i pozivaju vlade na odgovornost.

Porasli i napadi na novinare

U porastu su regresivno zakonodavstvo i stroge kazne za sudjelovanje na zabranjenim prosvjedima. Kao primjeri navodi se Mađarska, gdje su povorke ponosa bile zabranjene, a njihovi organizatori, uključujući gradonačelnika Budimpešte, stavljeni pod formalnu istragu. Drugi primjer je Italija, gdje je usvojena vrlo restriktivna sigurnosna uredba kojom se kriminaliziraju blokade cesta i drugi oblici prosvjeda, ali jačaju jamstva za policiju.

U nekoliko država članica, klimatski i pro-palestinski prosvjednici suočili su se sa zabranama i kriminalizacijom. Stup pravosuđa također je pokazao manjak napretka, a Liberties ističe "rastući trend sve kritičnijeg ili neprijateljskog političkog diskursa prema pravosuđu i institucijama za ljudska prava". 

Zabilježen je i slab napredak u borbi protiv korupcije. Što se tiče slobode medija, samo je mali broj država ostvario mjerljiva poboljšanja, dok su napadi na novinare porasli u Bugarskoj, Hrvatskoj, Italiji, Nizozemskoj i, posebno, Slovačkoj.