Stala demokracija u Srbiji
Napredak Srbije u pristupanju Europskoj uniji posljednjih godina je zaustavljen osobito kada je riječ o vladavini prava i demokraciji, stoji u nacrtu izvješća o kojem će biti riječi idućeg tjedna na sjednici Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta.
"Žalimo zbog činjenice da je Srbija ostvarila ograničen ili nikakav napredak u ispunjavanju mjerila za članstvo u Uniji u mnogim drugim pregovaračkim poglavljima", stoji u izvješću za zemlju koja nije otvorila ni jedno pregovaračko poglavlje u posljednje četiri godine.
22 poglavlja
Srbija je počela pregovore o pristupanju Europskoj uniji u siječnju 2014. i do sada je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, a privremeno je zatvorila samo dva i jedina je zemlja kandidatkinja koja nije uvela sankcije Rusiji nakon agresije na Ukrajinu.
Izvjestitelj za Srbiju u Europskom parlamentu Tonino Picula, koji će prezentirati izvješće istaknuo je kako postoji veliki broj hitnih pitanja koja Srbija treba riješiti. Tu je posebice istaknuo pojačanu političku polarizaciju i tenzije, potrebu za strukturnim reformama u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, kao i potrebu o postizanju cjelovitog sporazuma o normalizaciji odnosa s Kosovom, uz potpuno usklađivanje s vanjskom politikom EU, posebice u vezi sa sankcijama protiv Rusije.
U Srbiji često ističu kako je članstvo u Uniji njen strateški cilj, no izrečene obveze često se ne odražavaju u praksi, što je potvrđuje i činjenica da najviši predstavnici Srbije nisu prisustvovali samitu EU–Zapadni Balkan u prosincu 2025. godine, stoji u izvješću u kojem se također odbacuju navodi srpskih čelnika da su EU i neke od njenih država članica bile uključene u organiziranje studentskih prosvjeda od studenog 2024. godine, s ciljem izazivanja "obojene revolucije".
Uhićivanje i protjerivanje građana
Također Europski parlament oštro osuđuje nezakonito uhićivanje i protjerivanje građana Europske unije koji su u svojim izjavama podržavali studente u blokadi.
"Europski parlament osuđuje neprihvatljivo ponašanje, uvrede i negativnu retoriku upućenu članovima Europskog parlamenta i drugim političkim akterima, uključujući članove misije Odbora za vanjske poslove u Srbiji u siječnju 2026. godine", navodi se u nacrtu izvješća o Srbiji u kojem se izražava zabrinutost zbog produbljivanja političke krize u zemlji koju potresaju masovni prosvjedi koji "odražavaju reakciju građana Srbije na sustavnu korupciju i uočeni nedostatak odgovornosti i transparentnosti".
U dokumentu se izražava podrška pravu svih građana Srbije, uključujući studente, na mirne prosvjede kako bi pozvali na odgovornost i demokratske reforme izravno povezane s vladavinom prava te se osuđuje prekomjerna uporaba sile, policijsko nasilje, uhićivanje, politički progon, kojima su bili izloženi demonstranti, studenti, aktivisti i novinari.
Pojačana represija
Nakon rasprave u Odboru za vanjske poslove, koja je zakazana za 17. ožujka, izvješće bi, uz dopune amandmanima, trebalo biti usvojeno a tijekom godine na jednoj od plenarnih sjednica također nakon glasovanja postaje rezolucija Europskog parlamenta.
Europska komisija je u dva posljednja izvješća o napretku Srbije - koncem 2024. i 2025. godine ukazala da nema napretka u funkcioniranju demokratskih institucija, vladavini prava i slobode medija, te slobodnog izražavanja mišljenja, uz pojačanu represiju vlasti tijekom protuvladinih prosvjeda započetih koncem 2024. godine.
