Zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za vanjske poslove Željana Zovko uspješno je integrirala niz svojih amandmana u godišnje izvješće o Bosni i Hercegovini za 2025. godinu, koje je usvojio Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta.
U usvojenom izvješću potvrđena je potpora europskom putu Bosne i Hercegovine, uz podsjećanje kako napredak prema članstvu ostaje proces utemeljen na zaslugama, koji zahtijeva provedbu vjerodostojnih reformi, poštivanje vladavine prava i zaštitu temeljnih prava svih građana, uključujući konstitutivne narode.
Amandmanima zastupnice Zovko istaknuto je kako su izborna i ustavna reforma ključni preduvjeti za funkcionalnu i europsku Bosnu i Hercegovinu. U izvješću se izražava žaljenje što BiH još nije provela nužne ustavne i izborne reforme kojima bi se svim građanima omogućilo ostvarivanje političkih prava na ravnopravnoj osnovi.
Zovko je posebno naglasila važnost usklađivanja izbornog zakonodavstva s relevantnim presudama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava, s ciljem uklanjanja diskriminacije u izbornom procesu, uz puno poštivanje ustavne ravnopravnosti konstitutivnih naroda i svih građana.
''Ključno je konačno provesti izbornu reformu u skladu s europskim standardima, presudama domaćih i međunarodnih sudova te načelom pune ustavne ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda i građana. Samo takav pristup može osigurati funkcionalnu, uključivu i europsku Bosnu i Hercegovinu'', poručila je Zovko.
Dodala je kako bez rješavanja pitanja ustavne jednakopravnosti hrvatskog konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini nema stvarnog napretka na europskom putu zemlje.
Kada je riječ o Uredu visokog predstavnika, u tekst izvješća uključeni su amandmani kojima se naglašava kako svaka buduća tranzicija OHR-a mora počivati na poštivanju ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, uz snažnije domaće vlasništvo nad reformskim procesom i jasan put prema postupnom zatvaranju OHR-a te prijenosu odgovornosti na europske mehanizme.
Zovko, kao izvjestiteljica Europskog parlamenta za Instrument pretpristupne pomoći IPA III, kontinuirano zagovara da se sredstva pretpristupne pomoći usmjere na reforme, jačanje institucija i europski put Bosne i Hercegovine, a ne na financiranje međunarodne administracije.
U tom je kontekstu, tijekom razmjene mišljenja s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kajom Kallas i povjerenicom za proširenje Martom Kos, naglasila kako bi sljedeći visoki predstavnik trebao biti posljednji, uz jasno definiranu strategiju postupnog okončanja mandata ili izmještanja Ureda visokog predstavnika.
Prema njezinu stajalištu, time bi Bosna i Hercegovina mogla u punom kapacitetu započeti pristupne pregovore s Europskom unijom, bez dugoročne ovisnosti o međunarodnoj zajednici.
Zovko je u izvješće uključila i amandmane kojima se poziva na jačanje javne uprave i administrativnih kapaciteta te učinkovitije korištenje europskih sredstava.
Uvršteni su i amandmani kojima se traži osiguravanje programa i emitiranja sadržaja na službenim jezicima Bosne i Hercegovine, borba protiv govora mržnje u javnim medijima te zaštita kulturnog i jezičnog izražavanja svih konstitutivnih naroda u zemlji.
Izvješće dodatno naglašava važnost poštivanja kulturne i jezične raznolikosti u obrazovnim programima, kao i prava na obrazovanje na materinskom jeziku.
''Bosna i Hercegovina mora ostati visoko na europskoj agendi. Ključ njezina napretka leži u provedbi reformi, jačanju institucija i pronalasku održivih rješenja kroz dijalog i političku odgovornost domaćih aktera. Sada je ključni trenutak za iskorištavanje zamaha proširenja i ne smijemo dopustiti da BiH ponovno postane propuštena prilika u našem neposrednom susjedstvu'', zaključila je Zovko.