Zapad uvodi sankcije Putinu, Biden odobrio 350 milijuna dolara vojne pomoći Ukrajini

Sjedinjene Države nametnule su sankcije ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, ministrima vanjskih poslova i obrane Sergeju Lavrovu i Sergeju Šojguu te načelniku glavnog stožera Valeriju Gerasimovu zbog ruske invazije na Ukrajinu.

"Jedinstveni smo s našim međunarodnim partnerima i saveznicima u tome da Rusija plati visoku ekonomsku i diplomatsku cijenu za invaziju na Ukrajinu", objavila je u priopćenju američka ministrica financija Janet Yellen. Ministarstvo financija nametnulo je sankcije i ruskom Fondu za izravna ulaganja, državnom financijskom entitetu za privlačenje kapitala u ruske razvojne sektore.

Osobne sankcije Lavrovu i Putinu već su objavile EU, Britanija i Kanada.

Nešto ranije, Europska unija također je uvela sankcije protiv dvojice ruskih čelnika. Ministri vanjskih poslova država EU-a usvojili su drugi paket sankcija protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu, uključujući i zamrzavanje imovine predsjednika Putina i ministra Lavrova te izrazili spremnost za dodatne mjere ako se situacija ne promijeni.

Zabrana njihovog ulaska na američki teritorij bit će dio tih donesenih mjera, koje se uvode u znak odmazde za rusku agresiju na Ukrajinu, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki. "To je uobičajeni element" sankcija protiv stranih osoba, dodala je, nazivajući ove mjere povijesnim.

Dvojica političara sada se pridružuju onima koji su već direktno sankcionirani u SAD-u, poput iranskog vođe Alija Hamneija, predsjednika Venezuele Nicolasa Madura, sjevernokorejskog diktatora Kim Jong Una te sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.

Nekoliko drugih ruskih dužnosnika također bi trebali biti obuhvaćeni američkim sankcijama, tvrdi CNN.

Nametanje sankcija šefu neke države rijedak je potez ali nije bez presedana.

Britanski premijer Boris Johnson najavio je također da će Britanija “veoma uskoro” uvesti osobne sankcije protiv Putina i Lavrova. Premijer je vođama NATO saveza na virtualnom sastanku u petak rekao da će Ujedinjeno Kraljevstvo uvesti sankcije protiv Putina poput onih koje je najavila Europska unija.

Rekao je da Rusija „sudjeluje u revanšističkoj misiji kako bi izmijenila svjetski poredak nakon Hladnog rata”, komentirajući Putinovu želju da povrati teritorij koji je ranije pripadao SSSR-u.

Johnson je saveznicima rekao da će „Ujedinjeno Kraljevstvo uvesti sankcije protiv predsjednika Putina i ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova veoma uskoro, povrh paketa sankcija koje su najavljene jučer”, kazao je premijerov glasnogovornik. "Upozorio je da ambicije ruskog predsjednika možda ne završavaju ovdje i da je riječ o euroatlantskoj krizi s globalnim posljedicama”, rekao je glasnogovornik.

Premijer je također iskoristio sastanak kako bi pozvao na djelovanje glede isključivanja Rusije iz međunarodnog sustava plaćanja Swift kako bi se „nanijela maksimalna bol” Kremlju.

Rusija blokirala rezoluciju UN-a kojom bi se osudila njena invazija

Ruski veleposlanik pri UN-u Vassily Nebenzia trenutno obnaša dužnost predsjednika Vijeća.

Kina je bila suzdržana što zapadne zemlje tumače kao znak ruske međunarodne izolacije.

"Suzdržati se znači osuditi", rekao je neimenovani diplomat AFP-u.

Suzdržani su bili i Ujedinjeni Arapski Emirati i Indija, a ostalih 11 članica Vijeća bilo je za.

Kako bi se osiguralo da ove tri zemlje ne budu protiv, tekst nacrta je ublažen pa je umjesto "osude" iskazano "žaljenje" ruskim napadom. U tekstu se Rusija poziva da odmah povuče svoje snage iz Ukrajine i podržava se njezin teritorijalni integritet i suverenitet.

Ukrajinski veleposlanik pri UN-u Sergij Kislicja rekao je prije glasanja da ono predstavlja "trenutak istine".

"Saznat ćemo tko je na pravo strani", rekao je pozirajući fotografima s ukrajinskom zastavicom u ruci i okružen veleposlanicima zemalja EU-a.

U nacrtu rezolucije, koju su zajednički predložile Sjedinjene Države i Albanija, sada će glasati Opća skupština UN-a gdje pravo veta ne postoji.

Gotovo ista situacija zbila se 2014. kad je Rusija anektirala Krim. Kina je i tada bila suzdržana u Vijeću sigurnosti, a rezolucija je dobila većinu na Općoj skupštini.

Biden odobrio 350 milijuna dolara vojne pomoći Ukrajini

Američki predsjednik Joe Biden naložio je američkom State Departmentu da oslobodi 350 milijuna dolara vojne pomoći Ukrajini dok se brani od ruske invazije.

U memorandumu državnom tajniku Antonyju Blinkenu, Biden je naložio da se 350 milijuna dolara dodijeljenih Zakonom o inozemnoj pomoći odredi za obranu Ukrajine.

Rusija je iskoristila pravo veta kako bi blokirala rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda kojom se osuđuje njezina invazija na Ukrajinu, javlja BBC.

Rusija je uložila veto na nacrt rezolucije kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. BBC piše kako je rezolucija unaprijed bila osuđena na propast zbog prava na veto kojeg Rusija ima.