Zaključci Vijeća EU: Put ka EU ostaje izazovan, ali je najprihvatljiviji

Vijeće Europske unije usvojilo je sveobuhvatne zaključke o proširenju, naglašavajući svoju čvrstu podršku integraciji Bosne i Hercegovine u Europsku uniju. Ovi zaključci, koji se također odnose na šest partnerskih zemalja Zapadnog Balkana, Tursku, Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, ističu kako je postignut napredak, ali i koje su prepreke preostale na putu BiH ka EU.

Kako podsjećaju, odlučeno je da se otvore pregovori o pristupanju Bosni i Hercegovini, što je ponovo potvrđeno u ožujku 2024. godine kao ključan korak ka članstvu u EU. Ova odluka uslijedila je nakon preporuke Europske komisije ranije tijekom godine i predstavljala je značajno priznanje reformskim naporima zemlje. Međutim, Vijeće je naglasilo hitnost za BiH da ispuni ključne uvjete kako bi se održao zamah i osiguralo usvajanje pregovaračkog okvira.

Recentna stagnacija

Vijeće je pozdravilo dosadašnji napredak, posebno predanost političkog rukovodstva koja je dovela do odluke u ožujku. Ipak, izrazilo je zabrinutost zbog recentne stagnacije reformskih napora, pozivajući sve političke aktere na obnovljenu fokusiranost i odlučnost u provođenju promjena usklađenih s EU.

Bosna i Hercegovina je pozvana da prioritetno djeluje na imenovanje glavnog pregovarača i nacionalnog IPA koordinatora prema Instrumentu za pretpristupnu pomoć (IPA) III.

BiH je pozvana na osiguravanje usklađenosti svih usvojenih zakona s standardima EU i preporukama Venecijanske komisije. Vijeće je ponovo naglasilo važnost ustavnih i izbornih reformi, pozivajući na eliminaciju diskriminacije i nejednakosti u izborima. Poseban naglasak stavljen je na rješavanje slučaja Sejdić-Finci i povezanih presuda Europskog suda za ljudska prava. Ove reforme, kako se navodi, moraju biti provedene kroz inkluzivan proces temeljen na stvarnom dijalogu.

Vijeće je zabilježilo ograničen napredak u reformama pravosuđa, uprkos usvajanju izmjena Zakona o Visokom pravosudnom i tužiteljskom vijeću. Pozvalo je na daljnje mjere, uključujući usvajanje novih zakona o sudovima i Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću. Potpuno poštivanje odluka Ustavnog suda naglašeno je kao fundamentalni zahtjev.

Vijeće je izrazilo zabrinutost zbog nedovoljnog napora na jačanju osnovnih prava, posebno kada je riječ o slobodi izražavanja, zaštiti medija i sigurnosti novinara. Pozvalo je Bosnu i Hercegovinu da osigura poštivanje sloboda okupljanja, udruživanja i izražavanja, te da se suzdrži od djelovanja koja ugrožavaju ove slobode.

Retorika podjela

Vijeće je snažno osudilo retoriku podjela i secesionističke inicijative, posebno u entitetu Republika Srpska, koje dovode u pitanje ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Naglašeno je da su suverenitet, teritorijalni integritet i jedinstvo zemlje neupitni, upozoravajući da bi bilo kakvi postupci koji narušavaju ove principe proizveli ozbiljne posljedice. Političari su pozvani da odbace provokativnu retoriku i postupke, da podržavaju jednakost i nepristranost, te aktivno promoviraju pomirenje.

Vijeće je naglasilo važnost napretka ekonomskih reformi kako bi se poboljšala konkurentnost Bosne i Hercegovine na EU tržištu. Strukturne promjene usmjerene na rast i ekonomsku otpornost opisane su kao ključne.

U upravljanju migracijama, Vijeće je priznalo poboljšanja, ali pozvalo na potpuno usklađivanje s EU viznom politikom i usvajanje Zakona o kontroli granica. Pozdravljena su pregovori o statusu Frontexa i pozvano je na njihov brzi završetak i implementaciju.

Nakon katastrofalnih poplava i klizišta u listopadu 2024. godine, EU je pružila hitnu pomoć kroz Mehanizam civilne zaštite i EUFOR Althea. Vijeće je pohvalilo ove napore i potvrdilo svoju spremnost da pruži dodatnu pomoć po potrebi. Također, pozdravljen je obnovljeni mandat EUFOR-ove Misije Althea, prepoznajući njegovu ključnu ulogu u održavanju sigurnosti i stabilnosti.

Vijeće je pohvalilo potpunu usklađenost Bosne i Hercegovine s zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, posebno njenim opredjeljenjem da primjeni restriktivne mjere protiv Rusije i Bjelorusije. Ova usklađenost opisana je kao jasan signal predanosti zemlje svom EU putu.

Vijeće je pozvalo Bosnu i Hercegovinu da brzo ratificira sve regionalne sporazume o mobilnosti u okviru Berlinskog procesa, zatim da bez odlaganja podnese Reformsku agendu reformi, kao preduvjet za moguća plaćanja u okviru programa Reformi i Plana rasta, te donese odlučne mjere za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, uključujući uspostavljanje evidencije istraga i osuđujućih presuda na svim razinama.

Zaključci Vijeća ponovo potvrđuju njegovu nepokolebljivu posvećenost europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, suverene zemlje. Političari se pozivaju da pokažu odgovornost, da prioritetno djeluju u državnom interesu umjesto na podijeljene agende i da surađuju kako bi ostvarili članstvo u EU.

Put ka EU ostaje izazovan, ali je prepoznat kao najprihvatljiviji put ka dugoročnoj stabilnosti, prosperitetu i integraciji u europsku obitelj.