VIDEO | BiH već plaća cijenu sive liste

Bosna i Hercegovina već treći mjesec ostaje na sivoj listi MONEYVAL-a zbog strateških nedostataka u sustavu borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, a prve posljedice već osjeća gospodarstvo. Novčane transakcije traju dulje, banke pojačavaju kontrole, dok strani investitori BiH sve češće promatraju kao rizično tržište.

Na sivu listu ne dolazi se zbog jednog propusta, nego zbog niza slabosti u zakonima, institucijama i njihovoj primjeni. BiH je dobila upozorenja i obveze koje mora ispuniti, ali reforme još nisu završene.

Transakcije umjesto 48 sati traju i deset dana

Jedna od posljedica je sporiji i skuplji promet novca uz dodatne provjere. To se odražava i na izravna strana ulaganja, koja su prošle godine iznosila 1,41 milijardu KM.

Nedim Makarević, izvršni direktor Vijeća stranih investitora BiH, upozorava da status zemlje nosi velik reputacijski rizik.

"Ne mogu vam reći ime i prezime nekog stranog investitora koji je sada odustao ili tako slično, ali mogu reći da je veliki reputacijski rizik i da to jest izravna šteta za investicije. Izjavili su zabrinutost zato što su, naravno, računali na nove kapacitete, mislili na svoje investicije, na nove kapacitete koje bi eventualno dobili u svom poslovanju, pogotovo u auto-moto sektoru, te su najavili eventualni odlazak. Da, to je točno", kazao je Makarević.

Na konkretne probleme u svakodnevnom poslovanju upozorava i direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica.

"Ukoliko imamo jedan primjer domaćeg izvoznika, dakle, izveze robu, nakon čega čeka naplatu te robe, to bi prije bila transakcija koja bi bila realizirana, recimo, u roku od 48 sati. Danas realizacija takve uplate može trajati sedam do deset dana. On mora tražiti dodatne izvore sredstava kojima će premostiti taj jaz od desetak dana kako bi mogao platiti svojim dobavljačima", objasnio je Ražanica.

Banke pojačale nadzor transakcija

U bankarskom sektoru zasad ne govore o ozbiljnijim poremećajima, ali pojedine korespondentne banke već traže više dokumentacije za određene transakcije.

"Za sada nema nekih velikih razloga da kažem za paniku. Platni promet se odvija uredno, međunarodni platni promet. Da su pojedine korespondentne banke iz pojedinih zemalja pojačale monitoring transakcija, jesu, odnosno zahtjeve za dokumentiranjem pojedinih transakcija", kazao je Faris Bogunić, direktor Sektora specijalističkog nadzora Agencije za bankarstvo Federacije BiH.

Takvo stanje u budućnosti bi moglo utjecati i na kreditni rejting države te kamatne stope, iako iz bankarskog sektora poručuju kako je za takve procjene još rano.

Što BiH mora napraviti

MONEYVAL je institucijama BiH kroz akcijski plan dao konkretne zadatke. Među njima su uspostava registra stvarnih vlasnika tvrtki, usvajanje državnog Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima te Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelom.

Za skidanje sa sive liste BiH mora pokazati i više konkretnih rezultata u istragama i presudama za pranje novca i financiranje terorizma.

"U narednom razdoblju fokus neće biti samo na daljnjem unapređenju propisa nego prvenstveno na dokazivanju njihove učinkovite primjene. To znači da će biti potrebno pokazati konkretne rezultate u području istraga i procesuiranja pranja novca, nadzora obveznika, kvalitete prijava sumnjivih transakcija, dostupnosti i točnosti podataka o stvarnom vlasništvu, međunarodne suradnje te provedbe mjera u području financiranja terorizma i ciljanih financijskih sankcija", navode iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Bogunić ističe da rokovi za pojedine obveze sežu do 2029. godine.

"Rokovi idu do 2029. godine za pojedine oblasti. Ono što mi neminovno moramo uraditi prvenstveno je usvojiti akcijski plan unutar države Bosne i Hercegovine i, na bazi tog akcijskog plana, sve institucije i svi organi vlasti dužni su postupati", rekao je.

BiH se tako na listi nalazi uz zemlje poput Konga, Bolivije i Nepala, dok problemi vladavine prava, netransparentnosti i zloupotrebe javnih resursa dodatno opterećuju reputaciju zemlje, piše Federalna.