Veliko pitanje u BiH: Je li zapad na istoku ili istok na zapadu?

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić smatra da politički akteri u BiH, umjesto otvaranja europskog puta, utvrđuju je li istok na zapadu ili zapad na istoku, jer smo taoci globalnih odnosa i igara.

BiH u EU vodi preko SAD

''Sve je izvjesnije da put BiH u EU vodi preko SAD, pa je osnovno pitanje - treba li nam posrednik ili izravan link? Kako će BiH imati i braniti svoj stav ako ga nema ni EU kojoj stremi? I tu se opet vraćamo na moju tezu od prije 10 godina - da nismo vođena, nego navođena zemlja'', ocijenio je Špirić za Srnu.

Pročitajte još

Krišto: Otvaranje pregovora bio bi poticaj za daljnje korake

Istaknuo je kako ovih dana "gromoglasna tišina i političke bedastoće" šalju poruku da je BiH u stanju mirovanja kada je riječ o putu u EU.

"Sada politički partneri trebaju odlučiti hoće li se u EU kaldrmom ili brzom cestom. S obzirom na to da nema više ni razgovora, ni pregovora sve su prilike da je kaldrma pred nama, a put je dalek. Bilo bi pametno prekinuti tišinu i zaputiti se brzom cestom, ali to podrazumijeva unutarnji dijalog i kompromis", rekao je Špirić.

Istodobno, na sastanku ministara za europske poslove država članica EU-a, poručeno je kako je Bosna i Hercegovina napravila određene pomake na svom europskom putu i treba nastaviti s tim kako bi čelnici EU-a na summitu u ožujku mogli donijeti odluku o otvaranju pristupih pregovora.

8+1

Naime, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto sastala se u utorak u Bruxellesu s članovima Vijeća za opće poslove EU (GAC) u povodu poduzetih aktivnosti Bosne i Hercegovine na europskom putu.

Krišto je rekla kako je Vijeće ministara BiH postiglo značajne pomake na ispunjavanju 8+1 uvjeta, odnosno 14 ključnih prioriteta. Istaknula je kako je usklađenost vanjske i sigurnosne politike BiH prvi put na razini 100% usklađenosti s vanjskom i sigurnosnom politikom EU.

U kontekstu zakonodavne reforme, Krišto je istaknula da osobit značaj imaju izmjene i dopune izbornog zakona kao i sveobuhvatna reforma izbornog zakonodavstva koja obuhvaća implementaciju odluka Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda, kao i implementaciju presuda Europskog suda za ljudska prava za što su svi potpuno opredijeljeni, ali i druge popravke koje se odnose na demokratičnost i transparentnost izbornog procesa.

Istaknula je kako je ključno da rješenje ovog pitanja, kao i svih ostalih, mora biti rezultat unutarnjeg dijaloga i dogovora, jer jedino rješenje institucija BiH može osigurati dugoročnu sigurnost, stabilnost te poboljšati odnose u Bosni i Hercegovini.