Varhelyi: 2022. je bila značajna za politiku proširenja EU-a na zapadni Balkan

Prošla godina bila je značajna za politiku proširenja Europske unije, istaknuo je u utorak eurozastupnicima povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi, no ti se iskoraci uglavnom tumače kao odgovor Unije na promijenjenu geopolitičku situaciju u svijetu.

Bosna i Hercegovina dobila je status kandidata za članstvo u prosincu, Sjeverna Makedonija i Albanija započele su pristupne pregovore s Europskom unijom u srpnju, a Kosovo je prosincu službeno podnijelo zahtjev za članstvo u EU, javlja Hina.

Varhelyi je 2022. godinu opisao "značajnom" za politiku proširenja EU-a, ali naglasio da "nema prečaca" na putu prema članstvu.

Na raspravi o ojačanoj politici proširenja EU-a za zapadni Balkan, povjerenik je rekao da bi volio da do kraja mandata Komisije barem jedna zemlja okonča pregovore o članstvu.

No to nije vjerojatno jer Crnu Goru, zemlju koja je najviše postigla na tom putu, već neko vrijeme potresa politička kriza što utječe i na provođenje reformi za članstvo u Uniji.

"Crnoj Gori su potrebni izbori. I za predsjednika i za parlament", rekao je Varhelyi. Zasad je određen samo datum predsjedničkih izbora - 19. ožujka.

Proširenje - ekonomsko, političko i/ili sigurnosno pitanje?

Hrvatska eurozastupnica Željana Zovko (EPP/HDZ) smatra da je proširenje EU-a "sigurnosno pitanje" zbog djelovanja Rusije na Ukrajinu i Moldaviju te Turske, Irana i Rusije na zapadni Balkan te da tim zemljama treba pomoći i "dublje se angažirati" u politiku proširenja EU-a.

Zovko je na raspravi kritizirala blokadu sredstava BiH iz Instrumenta pretpristupne pomoći.

"Na nama je da guramo, ali se ne može gurati ako se ne daju novci i apsorpcijski kapaciteti ne pojačaju", rekla je Zovko Hini, dodajući da je uskraćivanje financijskih sredstava BiH "ogromna nepravda i nerazumijevanje za osjetljivost same zemlje i njezine strukture".

Bosna i Hercegovina ne smije zaostajati i biti ostavljena da bude političko sredstvo za one političare koji u ovom parlamentu nemaju pojma što ljudima u Bosni i Hercegovini treba”, naglasila je Zovko u raspravi i dodala da mladi ljudi trebaju iskoristiti potporu EU-a kako bi državu doveli na europski put i oslobodili se uplitanja trećih zemalja.

Također je dovela u pitanje poznavanje ustavnog okvira Bosne i Hercegovine kod pojedinih kolega. Istaknula je kako BiH zbog političkih razloga nije imala pristup sredstvima iz IPA-e i pojasnila da su takva sredstva u prošlom mandatu bila preraspodijeljena na druge projekte poput upravljanja migracijama, zaključivši kako će nastavak blokade sredstava ostaviti Bosnu i Hercegovinu kao siroče IPA-e.

Problem entiteta

Od povjerenika je zatražila da potvrdi da cijela Bosna i Hercegovina neće dobiti sredstva ako EU jednom dijelu BiH smanji pomoć. Várhelyi nazvao je ovo jednom od velikih dilema jer ono što se događa na jednoj strani zemlje ima utjecaja na drugu.

Varhely na pitanje proširenja gleda kroz ekonomske kategorije, a hrvatski eurozastupnik, socijaldemokrat Tonino Picula smatra da je to logika koja je "koštala" Europu.

"A to je da se mi ekonomskim razvitkom približavamo demokratskim standardima (...) EU je bila zavedena idejom da će se jačanjem gospodarskih veza s Putinovom Rusijom, uvozom velike količine proizvoda, prije svega fosilnih goriva, u drugom pravcu izvoziti demokratizacija institucija", što nije bio slučaj, rekao je Picula Hini.

Picula pritom ističe da se zapadnom Balkanu "ne smiju okrenuti leđa" u ekonomskom pogledu, ali da je pitanje proširenja Unije prvenstveno političko pitanje.

"U EU se ne primaju uspješne ekonomije, već se prije svega primaju zemlje koje su izvršile cjelovitu i sveobuhvatnu demokratsku transformaciju svojih institucija", rekao je Picula.

Redovito se ponavlja da Srbija ni Kosovo neće napredovati na putu prema EU-u bez normalizacije odnosa, a Beograd se već godinu dana proziva za sjedenje na više stolica pošto odbija nametnuti sankcije Rusiji.

Odnosi sa Srbijom

"Dokle god se srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića doživljava kao glavnu polugu za postizanje sporazuma s Kosovom, očito se na njega neće raditi jedna vrsta dodatnog pritiska da se uskladi sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije. Pitanje je što je Bruxellesu prioritet", smatra Picula, dodavši da očekuje "stagnaciju" u politici proširenja EU-a nakon prošlogodišnjih iskoraka.

Kosovo još ne priznaje pet država članica Unije, a među njima je i Španjolska koja u srpnju preuzima predsjedanje Vijećem EU-a pa se ne očekuje da će pitanje proširenja EU-a na zapadni Balkan biti u fokusu u drugoj polovici godine.

Otvaranje pregovora sa S. Makedonijom prvo je blokirala Grčka, a blokada je uklonjena tek nakon što je država pristala promijeniti ime. Nakon što je apsolvirana grčka blokada pojavila se Bugarska sa svojim zahtjevima koji dovode u pitanje makedonski nacionalni identitet i jezik, a pritisci Bugarske ne posustaju.