VIDEO | Što u praksi znači kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu?

Što zapravo kandidatski status znači u praksi? U kojoj mjeri će to osjetiti građani Bosne i Hercegovine i koliko stepenica treba preći do otvaranja pregovora sa Europskom unijom i u konačnici članstva u europskoj zajednici?

Imate šansu, iskoristite je! Jasan je to signal koji smo dobili dobivanjem statusa zemlje kandidata. Ipak, osim političke poruke vlastima da smo dobrodošli u europsku zajednicu i da zasuču rukave, posebnih, konkretnih benefita sa kandidatskim statusom trenutno nema, javlja BHRT.

Nismo dobili ništa novo

Istina, jača se imidž zemlje, otvara se veća mogućnost rasta investicija. Novina je i što će Bosna i Hercegovina moći neformalno sudjelovati na sastancima Vijeća ministara vanjskih poslova.

Pročitajte još

SDA: Kandidatski status bi dobili i ranije da nije bilo  HDZ-a i SNSD-a

Sa ovim nismo dobili olakšice za putovanja, zapošljavanja i lakši protok robe na tržištu Europske unije. Status nužno ne znači i veću mogućnost korištenja pristupnih fondova.

Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za europsku stabilnost, kaže: "Danas pristup fondovima zavisi od toga da li imate strateške dokumente, da li imate instrumente koje možete koristiti te novce, kao što je recimo slučaj za poljoprivredu, gdje BiH nema i da li imate dobre projekte kojim možete konkurirati u odnosu na druge zemlje da imate pristup fondovima."

Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu, ističe_ "Bosna i Hercegovina jeste na kraju zadnja zemlja po korištenju fondova urropske unije. To je velika sramota i strašno me žalosti ta činjenica zbog svega onoga što Bosna i Hercegovina može u ovom trenutku učiniti i privući i investicije i europske fondove, ovaj status će biti od velikog značaja."

Opet dolazimo do reformi i famoznih 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije. Od njihovog rješavanja zavisi sudbina europskog puta Bosne i Hercegovine. Rokova nema.

No, dosadašnja praksa i u sigurno uređenijim zemljama je pokazala da je poprilično dug put od statusa kandidata do otvaranja pristupnih pregovora. Tako je, na primjer, Srbija još 2012. godine postala zemlja kandidat, 2014. otvorila pregovore, a tek dvije godine poslije prva pregovaračka poglavlja. Upućeni podsjećaju i na slučaj Turske koja desetljećima ima status kandidata. Takav scenarij se ne isključuje ni u našem slučaju ukoliko ne bude volje i reformi.

Hoćemo li biti sposobni?

Igor Davidović, bivši veleposlanik BiH pri EU, kaže: "Prvo, što mi nećemo biti sposobni ni voljni da reformske zakone od kojih EU neće odustati izvedemo, a s druge strane i Europska unija ne mora baš tako rado i tako mnogo da žuri sa prijemom zemalja Zapadnog Balkana i da budem jasan, prvenstveno ne Bosne i Hercegovine u punopravno članstvo."

Podrška zemalja članica Europske unije je neupitna. No, to nije dovoljno. Za Bosnu i Hercegovinu imaju nove-stare poruke i očekivanja - reforme i samo reforme.

Tanja Fajom, ministrica vanjskih i europskih poslova Slovenije, navodi: "Samo sa reformama, kao što je administracija, nezavisno sudstvo, borba protiv kriminala, korupcije, temeljna ljudska prava, sve to je važno da BiH počinje pregovore za ulazak u EU."

Svjesni su gotovo svi da je dobivanje kandidatskog statusa posljedica geopolitičkih odnosa, a ne zasluga domaćih dužnosnika. Svjesni su i građani, gotovo pa sigurni da smo još godinama daleko od statusa zemlje članice Europske unije. Većina nije htjela i neće da čeka da domaće vlasti nešto urade, pa je tako već odavno pohrlila upravo ka zemljama Europske unije, u potrazi za boljim sutra. Tako benefite članstva u Uniji koristi na stotine tisuća građana koji su odlučili napustiti Bosnu i Hercegovinu.