Uoči izvanredne sjednice Doma naroda bez jedinstvenog stava o Južnoj interkonekciji

U susret izvanrednoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, sazvanoj za 15. travnja, izaslanički klubovi triju konstitutivnih naroda ne žele prejudicirati kako će se svi ili većina njihovih članova izjasniti o novopredloženom zakonu o Južnoj plinskoj interkonekciji.

"Mogu reći da će Klub hrvatskih izaslanika, zapravo onih koji su u taj klub izabrani legitimnom političkom voljom, podržati navedeni zakon. Za druge koji nisu baš izabrani od hrvatskog biračkog tijela ne znam kako će glasovati jer oni nisu do sada pratili dvotrećinsku većinu unutar Kluba. Što se tiče samog zakona, izražavam veliko zadovoljstvo što je cijeli projekt na ovaj način doveden u realne okvire i što smo napustili nepovoljni dio za cijeli projekt te, ako hoćete, preglasavanje hrvatskih predstavnika u Vladi FBiH pa i u Parlamentu FBiH. Hrvati su bili preglasani kad govorimo o donošenju dosadašnjeg zakona i ne mislim da je provediv", izjavio je za Fenu Damir Džeba, predsjedatelj izaslaničkog kluba Hrvata.

Prema njegovim riječima, novopredložena zakonska rješenja ulijevaju sigurnost jer američki investitor osigurava stabilan proces i put izrade projekta Južna interkonekcija, a uvaženi su i svi stavovi kada je riječ o samoj provedbi projekta u županijama kroz koje treba proći plinovod.

Stavovi klubova prije sjednice

Muamer Zukić, predsjedatelj Kluba Bošnjaka, u ovom trenutku ne želi prejudicirati stav tog kluba prije njegove sjednice 15. travnja.

"Naravno, mogu se rukovoditi činjenicom da je Klub Bošnjaka podržao prvi osnovni temeljni tekst zakona i da se može izvoditi neki zaključak iz onoga kako su u srijedu glasale političke stranke u Zastupničkom domu čiji članovi su zastupljeni i u Domu naroda. To govori da bi Klub Bošnjaka mogao podržati zakon, ali ne mogu službeno kazati konačan stav prije navedene sjednice Kluba", ponovio je.

Stranka demokratske akcije, čiji je Zukić kadar, na razini svojih središnjih tijela izrazila je potporu projektu Južne interkonekcije, "a pitanja koja su eventualno u srijedu postavljena u Zastupničkom domu bila su s ciljem da dođemo do rješenja koja će značiti realizaciju projekta Južna interkonekcija na terenu uvažavajući činjenicu da smo opredijeljeni za diverzifikaciju u opskrbi plinom, što je interes Bosne i Hercegovine".

"S druge strane, iza ovog projekta stoje Sjedinjene Američke Države kao strateški partner i prijatelj Bosne i Hercegovine i mi smo opredijeljeni da imamo vezu sa zapadnom obitelji kada je riječ o opskrbi plinom. Dakle, neupitna je potpora projektu, a pojedinačna pitanja i dvojbe odnosili su se i na stručni dio. Pravno, mi smo osjetljivi na pitanje državne imovine. U Zastupničkom domu je bilo puno rasprava i tražen je put za dodatno osiguranje i garancije kako u vezi s tim ne bi bilo dvojbi i sumnji", rekao je Zukić.

Iz Kluba Srba u Domu naroda predsjedateljica Vesna Saradžić kazala je tek da ne može prejudicirati kako će se njegovi članovi izjasniti o zakonu dok ne bude održana sjednica tog kluba, također 15. travnja, istoga dana kada bi izvanredno trebao zasjedati i Dom naroda u cjelini.

Glasovanje u Zastupničkom domu

Novopredloženi zakon o Južnoj interkonekciji moraju prihvatiti oba doma Federalnog parlamenta u istovjetnom tekstu kako bi mogao stupiti na snagu.

Zastupnički dom ga je u srijedu odobrio značajnom većinom glasova na izvanrednoj sjednici, dok je najavljeno zasjedanje Doma naroda za 15. travnja također izvanredno i samo s ovom točkom dnevnog reda.

Tijekom tajnog elektroničkog glasovanja u srijedu u Zastupničkom domu potporu je dalo 79 zastupnika, dva su bila protiv i jedan suzdržan.

Na početku sjednice zakon je zastupnicima obrazložio federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

Kao prvo je naveo da je trasa budućeg plinovoda u FBiH ostala kao i u dosadašnjem planu, s tim da su novopredloženim zakonom planirani određeni odvojci, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli, čime će početi plinofikacija i u industrijskom dijelu Federacije i približavanje Termoelektrani Tuzla.

U tekst novopredloženog akta unesen je i naziv investitora, američke kompanije. U sadašnjoj legislativi domaća kompanija BH Gas navedena je u ulozi investitora i transportera plina, ali na terenu dosad nije došlo do implementacije projekta, a to je nasušna potreba, naveo je Lakić. S druge strane, napomenuo je, iz Europske unije je najavljen prestanak isporuke ruskog plina od 1. siječnja 2028. godine.

Investitor i provedba projekta

Prema riječima ministra Lakića, predlagatelj novog zakona pošao je od činjenice da su novi partneri izrazili u Pismu namjere i novčanu spremnost za gradnju plinovoda koji je i interes Federacije BiH. Novopredloženim aktom predviđeno je zaključivanje ugovora Vlade FBiH i investitora, pa je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije počelo definiranje osnovnih postulata budućeg ugovora vodeći računa o zaštiti interesa Federacije BiH.

Lakić je naglasio i da kompanija BH Gas ne zaustavlja tim zakonom svoj rad te da joj predstoji izgradnja zapadnog i sjevernog pravca plinovoda, dakle kompanija ostaje transporter u postojećem plinskom sustavu i razvija se. Po njegovim riječima, novopredloženi pravac prema Tuzli praktično je početak sjeverne plinofikacije.

Na koncu, bilo kakve promjene vlasničkog udjela mora odobravati Federalni parlament, kazao je također ministar. Inače je predviđeno da investitor nema obvezu plaćanja za eksproprijaciju parcela u javnom vlasništvu na trasi budućeg plinovoda, ali je obvezan obeštetiti vlasnike ekspropriranih privatnih parcela koje će postati dobra od javnog interesa.

Primjedbe i potpore zastupnika

Tijekom zastupničke rasprave o zakonu, potporu u Zastupničkom domu su u srijedu i prije glasovanja deklarativno najavljivali zastupnički klubovi Stranke demokratske akcije, Hrvatske demokratske zajednice-Hrvatskog narodnog saveza, Demokratske fronte i Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, ali i članovi nekih manjih klubova ili pojedini nezavisni zastupnici.

Nasuprot njima, Stranka za BiH najavila je da neće podržati zakon prvenstveno zbog napuštanja koncepta da državna kompanija BH Gas bude nositelj investicije te namjenjivanja te uloge privatnoj tvrtki bez značajnog iskustva u ovoj oblasti, kako je rečeno.

Iz SDA i DF-a izrečene su također određene primjedbe, ali su i pored toga najavili potporu zbog važnosti implementacije projekta Južna interkonekcija za gospodarstvo i građane Federacije, odnosno Bosne i Hercegovine, posebno stoga što je iz Europske unije najavljena zabrana uvoza plina iz Rusije od 1. siječnja 2028.

Jedna od primjedbi izrečenih iz klupa Demokratske fronte bilo je unošenje naziva kompanije-investitora projekta u tekst zakona.

Iz Stranke demokratske akcije kazali su da će i pored tog "neobičnog, eksperimentalnog rješenja unesenog u zakon o pronalaženju investitora" ipak glasovati pozitivno, vjerujući da je investitor ozbiljan budući da je iza njega stao i State Department.

Iz SDA su u srijedu isposlovali stanku na sjednici prije završetka zastupničke rasprave o zakonu želeći, kako su naveli, da budu otklonjene neke dvojbe u pogledu pojedinih budućih odredbi, a jedna od njih je da li će nekretnine na trasi izgradnje plinovoda Južna interkonekcija po završetku gradnje biti u vlasništvu države ili bi eventualno moglo doći do kakvih nedoumica u vezi s tim.

U ime Kluba HDZ-HNS, Mladen Bošković naveo je da je sadašnji zakon o Južnoj interkonekciji donesen u Federalnom parlamentu preglasavanjem članova stranaka s hrvatskim predznakom. Izrazio je zadovoljstvo što su u međuvremenu postale aktualne izmjene i dopune tog akta.

Povodom unošenja naziva investitora u tekst, Bošković vjeruje da je predviđeni investitor najbolji po interese Federacije BiH. Također je rekao da se njegov zastupnički klub zalaže za depolitizaciju ovog projekta, kao i da on osobno vjeruje da plinovod u FBiH u budućnosti neće ostati samo na sada definiranim trasama.

Trase i američki investitor

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" predložila je Parlamentu na izjašnjavanje Federalna vlada. Zastupnički dom je jučer odobrio njezin prijedlog da ovaj akt razmotri po hitnom postupku. Ista procedura predložena je i Domu naroda.

"Investitor će projekt izgradnje plinovoda realizirati izgradnjom interkonekcijskog transportnog plinovoda u Bosni i Hercegovini na pravcu Tomislavgrad - Šuica - Kupres - Bugojno - Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje - Grude - Široki Brijeg - Mostar, izgradnjom odvojka za Livno, Gornji Vakuf - Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce te odvojka Čapljina i izgradnjom dodatnog pravca Kladanj - Tuzla", navedeno je u tekstu novopredloženog zakona.

Od ranije je poznato da će trasa ukapljenog plina sa Zapada ulaziti u Bosnu i Hercegovinu, odnosno u Federaciju BiH, s juga, preko Republike Hrvatske s kojom također treba postići odgovarajući sporazum, kao i ugovor Vlade FBiH s definiranim investitorom projekta.

Vlada je 14. siječnja usvojila informaciju resornog ministarstva u kojoj su precizirani investitor i potreba pokretanja realizacije projekta, dok je tekst zakona utvrđen u formi prijedloga na sjednici Vlade 25. ožujka.

Prema tekstu, naziv investitora-kompanije je AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrirane u Sarajevu u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC.

Ova kompanija ranije je poslala Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje plinovoda "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska".

Pismo namjere i ponuda od AAFS potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekt čiji cilj je dodatno unaprijediti energetsku sigurnost Federacije BiH i omogućiti privlačenje stranih investicija uz diversifikaciju izvora opskrbe plinom, navela je prošlog mjeseca Federalna vlada.