U BiH dominiraju zagovornici statusa quo

Voditelj Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom Tonino Picula pozdravio je vijest što je BiH konačno uspjela odgovoriti na pitanja iz Upitnika Europske komisije, no isto tako upozorio kako BiH ne može napredovati dok na političkoj sceni dominiraju zagovornici status quo.

Po njegovim mišljenju, za europsku perspektivu BiH nije toliko presudno koji će joj indikativni datum ulaska odrediti Bruxelles, nego da stvarni napredak zemlje ovisi o tome "koliko će još dugo biti politički utjecajne skupine kojima je neprihvatljivo svako, pa i najmanje, odstupanje od postojećeg dejtonskog okvira koje ugrožava njihove pozicije".

Kao primjer toga naveo je da je BiH jedina zemlja zapadnog Balkana koja ovog trenutka nema zajednički parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje formiran od zastupnika Europskog parlamenta i Parlamentarne skupštine BiH.

Status quo

''Ako se sustavno blokira rad jednog ovakvog standardnog tijela, kakvi će tek otpori nastupiti kada na dnevni red dođu puno značajnije reforme? BiH ne može stalno računati na spuštanje kriterija za napredovanje prema višim razinama u postupku pridruživanja EU'', kazao je u izjavi za Fenu Picula.

Upitan misli li da bi se sama međunarodna zajednica trebala više uključiti u cijeli proces ulaska BiH u EU ili je to, ipak, samo na BiH i njezinim dužnosnicima, ustvrdio je kako bi optimalno rješenja za postojeće probleme kroničnog nefunkcioniranja institucija trebalo pronaći u samoj BiH, a ne nametati ih sa strane. Međutim, dodao je, BiH ima sustav koji je dogovoren na međunarodnoj razini.

''To je zemlja u kojoj još uvijek djeluju predstavnici međunarodne zajednice u različitim formama pa je zato razumljivo da međunarodna zajednica treba imati određenog utjecaja kada je očito da interni sukobi blokiraju normalno funkcioniranje institucija'', naglasio je.

Podcrtao je kako to, naravno, nikako ne znači da domaća politika, vladajuća i oporbena, mogu apstinirati od odgovornosti za postojeće stanje, ali da BiH sigurno ne može napredovati dok na političkoj sceni dominiraju zagovornici status quo.

 Kada je u pitanju Upitnik Europske komisije, kazao je kako je dobra vijest što je BiH konačno, nakon tolikih odgađanja i blokada, uspjela pripremiti odgovore te da sada treba sačekati reakciju Komisije.

''Davanje avisa ovisit će o tome treba li odgovore dopuniti i političke procjene Vijeća da je zemlja spremna za višu razinu u procesu pristupanja. Komisija može dati pozitivno, ali i negativno mišljenje. Osim toga, u travnju će biti objavljeni izvještaji o napretku svake pojedinačne zemlje na zapadnom Balkanu i prateći dokumenti Europskog parlamenta što će dodatno poslužiti za procjenjivanje šansi BiH u narednom periodu'',  kazao je Picula.

Na pitanje kada bi po njegovim mišljenju Bosna i Hercegovina mogla postati kandidatkinja za pristupanje i koliko zaostaje u procesu pridruživanja Europskoj uniji za zemljama regije, voditelj Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom istaknuo je kako se nakon dvojbenih rezultata tzv. novog pristupa EU prema BiH iz 2013. godine i postojanja cijelog niza otvorenih problema s kojima se ta država danas nosi, opravdano može postaviti pitanje koliki su uopće kapaciteti BiH da iskoristi prilike koje joj ciklički nudi EU.

Status kandidata 2019. godine?

Napomenuo je kako Strategija za zapadni Balkan, inače, predviđa da bi BiH mogla dobiti status kandidata 2019. godine, a dovršiti pregovore oko sredine idućeg desetljeća, no nažalost, već danas, BiH je svrstana, uz Kosovo, među zemlje zapadnog Balkana s toliko ozbiljnim deficitima da se njezino članstvo u EU projicira tek na samom kraju idućeg procesa proširenja.

Picula je komentirao i najavu iz Komisije da će se uspostaviti posebni aranžmani kako bi se osiguralo da nove države članice ne mogu blokirati pristupanje ostalih kandidata sa zapadnog Balkana, kazavši kako EU sada već ima višestruko negativna iskustva s primitkom država koje su bile nedovoljno spremne za cjelovito funkcioniranje u bloku.

Po njegovom mišljenju, tu se ne radi samo o Cipru koji je i danas teritorijalno podijeljena zemlja. Tu su još Rumunjska i Bugarska koje još ne uspijevaju izaći iz EU monitoringa u području pravosuđa.

''Najnoviji stadij prijepora Hrvatske i Slovenije oko granice, ali i prisutno neraspoloženje u mnogim članicama prema daljnjem proširenju doveli su do naglašavanja važnosti zaključenja takvih bilateralnih sporova i sličnih dubioza već u fazi pregovora o članstvu. Srbiji je npr. najavljeno da bez 'pravno obvezujućeg dokumenta' o statusu Kosova ne može računati na uspješan dovršetak pregovora o članstvu u EU'', istaknuo je Picula, naglasivši pritom kako je Strategija u tom smislu instrument za obnovu interesa za proširenje među građanima zemalja članica kao i poticaj zemljama zapadnog Balkana za konačan napor kojim bi se traumatični odnosi razriješili u zajedničkom okviru.

Govoreći o Strategiji za zapadni Balkan, kazao je kako je riječ o dokumentu koji bi trebao pomiriti dvije vrste negativnih posljedica nastalih, s jedne strane, zbog godina pasivnog odnosa EU prema ideji daljnjeg proširenja i, s druge, kontinuiranog stagniranja i čak slabljenja indikatora demokratskog ustroja u zemljama zapadnog Balkana.

Briselski mjehur nezainteresiranosti

''Izbjeglička kriza je npr. demonstrirala mnoge slabosti institucija EU kao i porast autoritarnosti na europskom jugoistoku i prostoru koji ga okružuje. Tzv. briselski mjehur primjetne nezainteresiranosti za regiju rastao je paralelno s političkim i sigurnosnim vakuumom na zapadnom Balkanu. Dovoljno je reći kako je prošlo punih petnaest godine između dva EU - zapadni Balkan skupa. Strategija je, dakle, odraz 'naknadne pameti' i nastojanja da se u samoj završnici mandata Europske komisije konsolidira prisutnost EU na prostoru izloženom raznoraznim ne-EU pritiscima i predugoj tranziciji šest država prema članstvu'', istaknuo je Picula.

Bez obzira na kritike, ocijenio je, Strategija je, ipak, ne samo obnovila nego i neopozivo potvrdila riješenost Unije da pomogne i na kraju procesa prihvati nove članice sa zapadnog Balkana.

''Stanovništvo regije čini svega 3,6 posto stanovništva EU, ali njezin značaj u bitno promijenjenim geopolitičkim okolnostima nadrasta takvu statistiku. Ovim dokumentom EU je odlučila investirati u vlastitu perspektivu. U tom okviru BiH dobiva još jednu garanciju da njezin europski put ima jasan cilj'', zaključio je voditelj Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom Tonino Picula.