Izborni zakon: Tako daleko

Zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak (HDZ BiH) je, govoreći o aktivnostima u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH, danas u Sarajevu izjavio novinarima da su aktivnosti vođene prvo pod patronatom međunarodne zajednice i da su se sastajale skupno stranke koje participiraju u parlamentarnom životu BiH.

Po njegovim riječima, poslije nekoliko tih sastanaka uslijedili su razgovori s pojedinim strankama.

''Ponovo se nagovještavaju mogućnosti da se sastanemo ponovo u takvom ili sličnom sastavu pa ćemo vidjeti što će se od toga dogoditi. Visoko izaslanstvo Europske unije stiže u BiH sljedećeg tjedna i oni se nadaju da će tu doći do određenih pomaka. Svi se nadamo, međutim, nažalost ne mogu kazati da smo do sada postigli nekakav visok stupanj suglasja u tom pogledu'', kazao je Čolak.

Dodao je da su još uvijek, po njegovom mišljenju, stajališta prilično udaljena. Napomenuo je da HDZ BiH i dalje inzistira da se provede odluka Ustavnog suda BiH u smislu legitimnog predstavljanja.

''Mislimo da bi bilo jako dobro za sve nas koji živimo u BiH, za čitavu zemlju, da se kroz izmjene Izbornog zakona riješi pitanje i Doma naroda, da se riješi pitanje izbora članova Predsjedništva BiH, ali jednako tako i izbora u gradu Mostaru'', naveo je Čolak.   

Zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Denis Bećirović kazao je kako je mišljenja da se parlamentarna većina ne može dogovoriti niti oko mnogo lakših stvari nego što je to Izborni zakon.

Naime, zastupnici Zastupničkog doma PSBiH nisu danas prihvatili da o izmjenama Izbornog zakona koje predlaže SDP raspravljaju po hitnom postupku.

Te izmjene predviđaju da se unutarnji prag na izbornim listama vrati na 10 posto koliko neki kandidat treba imati od ukupno osvojenih broja glasova neke stranke da bi ušao u zakonodavno tijelo. SDP smatra da prag od 10 posto predstavlja najbolji balans između volje stranke koja formira kandidatsku listu za izbore i volje građana. Bećirović je novinarima kazao i to da je pozicija SDP-a jasna.

''Naš prijedlog nije samo kozmetičke prirode jer tretira specifično pitanje čija je suština u tome da građani BiH prilikom glasovanja i na otvorenim listama mnogo više utječu na to tko će biti izabran u neko zakonodavno tijelo, a ne da to rade lideri političkih stranaka sa ogromnim cenzusom, jer tada ne može doći do izražaja volja građana'', rekao je te dodao kako u ovakvoj situaciji ne treba zaobilaziti činjenicu da se u BiH živi po Daytonskom ustavno-pravnom poretku, koji je predviđen Anexom 10, dok je međunarodna zajednica sastavni dio tog poretka.

''Stoga bi se međunarodna zajednica trebala mnogo ozbiljnije uključiti u događanja u BiH'', rekao je. Dodao je da je nemiješanje međunarodne zajednice u svoj dio posla dovelo do nestabilnije situacije u BiH, kao i do infiltriranja "nekih drugih krugova koji nisu euroatlantski".  

Međutim, predsjedavajući Kluba zastupnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Staša Košarac smatra kako, osim tehničkih potreba da se izmijeni Izborni zakon, postoje mnogo veće potrebe.

Te potrebe, pojašnjava, rezultat su presuda Europskog suda za ljudska prava, i drugih, te stoga trebaju biti u fokusu Parlamenta, tako da je na temelju tih presuda neophodno ući u izmjene i dopune Zakona.

Mišljenja je da u ovom trenutku ne treba mijenjati tehničke karakteristike Izbornog zakona, budući da ni svi prethodni prijedlozi izmjena i dopuna Zakona nisu bili prihvaćeni.

''Naš stav je da je u izbornoj godini suludo mijenjati Izborni zakon te da postoji prenaglašena potreba pojedinih za brigom oko tog zakona'', kazao je Košarac, dodajući da se na izmjenama Izbornog zakona radi u zadnjim mjesecima njihovog mandata, umjesto da je to rađeno na početku.

Zamjenik predsjedavajuće Zastupničkog doma PSBiH Šefik Džaferović (SDA) mišljenja je da na današnjem dnevnom redu nemaju nijednu temu u vezi s Izbornim zakonom koja je urgentna u BiH, a po njemu to je popuna Federalnog Doma naroda i Grad Mostar, dok umjesto toga razgovaraju o tehničkim pitanjima.

''Ta tehnička pitanja bitna su za Izborni proces i u tom kontekstu imamo zakon koji je predložio SDP. Nemamo ništa protiv tog rješenja, podržali smo hitnu proceduru i spremni smo podržati i samu suštinu zakona'', kazao je Džaferović.

Izrazio je očekivanje da će u BiH konačno biti postignut konsenzus na europskim principima oko izmjena i dopuna Izbornog zakona.

Ukoliko politički subjekti koji sudjeluju u tom procesu budu poštovali odluke Europskog suda za ljudska prava, odluke Ustavnog suda BiH te Ustav Federacije BiH, Džaferović zaključuje da je onda moguće da će u sljedeća dva mjeseca doći do cjelovite izmjene Izbornog zakona, u pogledu ključnih političkih pitanja, ali i u pogledu tehničkih aspekata izbornog procesa.