Tri godine Vijeća ministara: Gdje Bosna i Hercegovina danas stoji na europskom putu?
"Nedavno se navršilo tri godine rada Vijeća ministara i ne možemo reći da smo ispunili ono što smo htjeli u smislu otvaranja pregovora, ali činjenica je da smo usvojili određene zakone koji se godinama nisu mogli usvojiti u Bosni i Hercegovini", kazao je ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza gostujući u političkom podcastu Kružni tok.
Ograničeni napredak
Dodao je kako međunarodna zajednica takav učinak naziva ograničenim napretkom, ali da mandat ne smatra neuspješnim.
"Zbog složene političke situacije i svega što se događalo, ja ne bih rekao da je to bio neuspješan mandat. Neke stvari smo morali odraditi bolje, ali u državi poput Bosne i Hercegovine to je bilo prilično složeno", rekao je ministar.
Na pitanje tko je glavni kočničar europskog puta i jesu li to ministri SNSD-a, Bunoza se s takvom ocjenom nije složio.
"Mi smo partneri i ako analizirate posljednje tri godine i pogledate tko je što predlagao, vidjet ćete da su ministri iz SNSD-a predlagali zakone i važne odluke za europski put. U određenim situacijama bili su protiv, ali ne možemo reći da su cijelo vrijeme opstruirali", kazao je Bunoza.
Dodao je kako su ministri iz SNSD-a smatrali da se pojedinim zakonima zadire u pitanje nadležnosti, zbog čega ih nisu podržali.
Maksimalni zahtjevi
Govoreći o odnosima unutar Vijeća ministara, ministar je istaknuo da je jedan od ključnih problema način na koji politički partneri postavljaju zahtjeve.
"Partneri u Vijeću ministara često imaju isključive i maksimalne zahtjeve. Ako neće biti ovako, onda neće nikako, i to nas objektivno usporava", rekao je Bunoza.
Osvrnuo se i na suradnju s Trojkom, naglasivši da su u Vijeću ministara često glasali zajedno.
"Mi smo u Vijeću ministara prisiljeni surađivati. Suradnja je bila slična i s Trojkom i sa SNSD-om. Mi smo u Vijeću ministara često glasali zajedno", kazao je ministar.
Dodao je kako optužbe da HDZ snosi odgovornost za blokade ne odgovaraju stvarnom stanju.
"Međutim, Trojka je nerijetko htjela za probleme i opstrukcije optužiti HDZ, ali to nije točno", rekao je Bunoza.
Zakon o VSTV-u i Zakon o Sudu BiH
Govoreći o europskom putu Bosne i Hercegovine, ministar je naglasio da su ključni reformski zakoni Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću te Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine, koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH i koji su, prema njegovim riječima, u potpunosti usklađeni s međunarodnim standardima.
"Zakon o VSTV-u usvojen je u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i to je prijedlog oporbe iz Republike Srpske. Oni su uzeli zakon koji je napisalo Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine i u određenim stvarima ga izmijenili", kazao je Bunoza.
Istaknuo je da je zakon potom došao i na razmatranje u Dom naroda.
"Kolegij Doma naroda preuzeo je zakon od Ministarstva pravde. Bio je nedavno na dnevnom redu Doma naroda, no pao je kvorum", rekao je ministar.
Tko je srušio kvorum?
Na pitanje o tvrdnjama da su HDZ i SNSD srušili kvorum, Bunoza se s takvom interpretacijom nije složio.
"Koliko znam, HDZ nije rušio kvorum. Imali smo dvije pauze i nakon prve nisu došli izaslanici iz SNSD-a jer im se nije svidjela mogućnost izmjene dnevnog reda, a nakon druge pauze dobili smo informaciju da se također neće pojaviti. Neki žele prikazati da HDZ ruši kvorum, ali to nije točno", kazao je Bunoza.
Upitan jesu li vodstva HDZ-a i SNSD-a razgovarala o usvajanju zakona u Domu naroda, ministar je rekao da o tome nema saznanja.
"Nemam tu informaciju, ali znam da su izaslanici iz SNSD-a bili spremni da se usvoje ta dva zakona. Gospodin Špirić je jedan od predlagatelja", rekao je Bunoza.
Zaključio je kako je reakcija SNSD-a bila vezana uz pitanje dnevnog reda, a ne uz sadržaj zakona.
"Ovdje su oni tako reagirali jer imaju problem s dnevnim redom", kazao je ministar pravde Bosne i Hercegovine.
Cijeli podcast pogledajte u nastavku:
