Trećina državnih institucija krši Zakon o prijaviteljima korupcije, a nitko nije kažnjen
Bh. institucije, njih 27 posto, nema objavljen pravilnik o prijavljivanju korupcije i zaštiti prijavitelja. Iako su zbog toga predviđene kazne do 20.000 maraka još nijedna nije izrečena. Ovo su rezultati istraživanja o primjeni Zakona o zaštiti osoba koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH, a koje je uradio ''Account Monitoring tim'', čiji je lider ''Centar za razvoj civilnog društva u BiH'' iz Doboja.
Istraživanje je bilo usmjereno na monitoring dostupnosti i funkcioniranja mehanizama za prijavitelje korupcije, a bilo je obuhvaćeno 60 institucija.
Emina Bećirović-Nazić, članica Mreže ''Account'', je kazala da 49 posto institucija koje su obuhvaćene monitoringom na web stranicama nema obrazac za prijavu korupcije, 83 posto ih nema ni kontakt za prijavu korupcije, a 91 posto nema dostupnu odluku o imenovanju tijela za razmatranje internih prijava korupcije.
Prema njenim riječima, Zakon o zaštiti osoba koja prijavljuju korupciju usvojen je 2013. godine, a obvezu koju propisuje da imaju na web stranici interni akt/pravilnik/upustvo za prijavljivanje korupcije čak 27 posto institucija nije ispunilo.
Bećirović-Nazić podsjeća da je zakonom zaprijećena kazna od 10.000 do 20.000 ukoliko se spomenuti dokumenti ne usvoje i ne objave na web stranicama u roku od 90 dana. Prema saznanjima ''Account'' tima, još uvijek nije izrečena nijedna kazna.
Istraživanje je obuhvatilo i monitoring funkcioniranja mehanizama za prijavu korupcije i to na uzorku od 176 državnih službenika i 35 institucija.
''Formalni uvjeti za primjenu Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju su pretežno zadovoljeni. Zašto je broj prijavljenih slučajeva korupcije neznatan, moguće odgovore su ponudili ispitanici, a glasili su: ''Nema smisla prijaviti korupciju'', ''Izloženost dugotrajnoj proceduri'' ''mogućnost mobinga'' i ''slično'', kazala je Bećirović-Nazić.
