Theodor Herzl – osnivač cionizma i začetnik ideje židovske države

Theodor Herzl, osnivač modernog političkog cionističkog pokreta, umro je na današnji dan prije 120 godina, 3. srpnja 1904. u austrijskom gradiću Edlachu.

Ovaj mađarsko-austrijski Židov, pravnik, novinar i feljtonist rođen je u Budimpešti kao dijete Jeanette i Jakoba Herzla. Sam je Jakob Herzl pak rođen u Zemunu u kojemu je živio njegov otac, Theodorov djed, Simon Leb.

Uz Zemun se veže ime tamošnjega rabina Jehude ben Šlomo Haj Alkalaja koji je smatrao da se Židovi mogu spasiti samo povratkom u pradomovinu (Erec Israel) te se vjeruje da je utjecao na kasnije Herzlove ideje.

Nakon završetka srednje škole Herzl seli se u Beč na studij prava koji završava 1884. godine. Tijekom studija intenzivno piše (preferira feljtone) i putuje te se po prvi put susreće s antisemitizmom (na samom sveučilištu).

Rastući antisemitizam i suđenje kapetanu francuske vojske židovskoga podrijetla, Alfredu Dreyfusu, zbog navodne predaje tajnih dokumenata njemačkoj vojsci (Herzl je u to vrijeme izvještavao sa suđenja), dovodi do potpuna Herzlova preobražaja prezentiranog u programatskoj knjižici Der Judenstaat. Versuch einer modernen Lösung der Judenfrage (Židovska država. Pokušaj modernog rješenja židovskog pitanja).

Status Židova u Europi

U svojoj knjizi Herzl analizira status Židova u Europi, kritizira asimilaciju jer smatra da zajedno s integracijom može potaknuti još snažniji antisemitizam, inzistira na brzom djelovanju i donošenju rješenja židovskog pitanja koje može biti riješeno osnivanjem židovske države te jedino zahtijeva "suverenitet nad komadom zemljine površine" ne precizirajući gdje bi on geografski bio smješten (premda na određeni način daje prednost Palestini koja je tada bila u sastavu Otomanskoga Carstva).

Na taj se način po prvi put detaljno razrađuje cionistička ideja i ciljevi (što je pomak u odnosu na prethodne slične ideje). Odjek na Herzlovo djelo kretalo se od oduševljenja do osude, pri čemu su uglavnom prevladale negativne reakcije.

Jedna od njih je otisnuta u knjižici Karla Krausa pod nazivom Kruna za Cion. Bio je to tek djelić atmosfere u kojoj su "ironija i zajedljivost sugrađana pratili Herzla gotovo na svakom koraku".

Ipak, usprkos tome, imao je podršku studenata i, još važnije, svoga sugrađanina Marxa Nordaua, židovskoga liječnika i publicista s kojim će kasnije osnovati Svjetsku cionističku organizaciju. 

U kolovozu 1897. godine Herzl u švicarskom Baselu saziva Prvi cionistički kongres na kojemu je osnovana Svjetska cionistička organizacija s ciljem ujedinjenja Židova u zajednički rad na stvaranju židovske države u Svetoj Zemlji.

Herzl je izabran za prvoga predsjednika (za njegova će života biti održano još pet cionističkih kongresa), a u svome je dnevniku već u rujnu iste godine zabilježio kako su na njemu "postavljeni temelji moderne židovske države" i kako će se to vidjeti za pedeset godina.

I doista, pola stoljeća kasnije proglašena je Država Izrael (14. svibnja 1948.godine).

Herzl aktivno traži potporu velikih sila za ostvarenje ideje o židovskoj državi, susreće se sa svjetovnim i vjerskim poglavarima (njemačkim carem Vilimom II., talijanskim kraljem Viktorom Emanuelom III., bugarskim kraljem Ferdinandom I., papom Piom X.).

Neuspjesi tih napora, odnosno izostanak potpore dovodi do sukoba unutar cionističkoga pokreta koji će se smanjivati usporedo s usponom nacizma.

Herzl je umro u dobi od samo 44 godine, ne dočekavši ostvarenje židovske države.

U oporuci je zatražio da mu pogreb bude najskromniji mogući i da se pokopa u Beču, na groblju Döbling, pokraj svog oca.

Vječni počinak na groblju "Brdo Herzl"

Također je zamolio da mu posmrtni ostaci budu preneseni u Palestinu, kad Židovima to bude moguće. I doista, 1949. nakon formiranja Izraela kao židovske države, njegovi su ostaci preseljeni iz Beča u Jeruzalem i sahranjeni na najslavnijem židovskom groblju Brdo Herzl (hebrejski Har Hertzel), koje je po njemu i dobilo ime.

Na tome se groblju sahranjuju izraelski premijeri, predsjednici i nacionalni junaci (Hannah Szenes, Golda Meir, Yitzhak Rabin, Chaim Herzog i dr). Odmah do tog groblja je Herzlov muzej i svjetski poznati Yad Vashem, spomenik žrtvama Holokausta.

Po Theodoru Herzlu zove se izraelski grad Herzliya, a zanimljivo je da je grad Tel Aviv dobio ime po Herzlovom utopijskom romanu o židovskoj državi u Izraelu, pri čemu je s Tel Aviv preveden Herzlov originalni naslov romana na njemačkom – Altneuland (stara nova zemlja).

Nakon njegov smrti na mjestu predsjednika Svjetske cionističke organizacije nasljeđuje ga David Wolffsohn (izabran 1905. godine na Sedmom cionističkom kongresu).

Godine 2004. izraelski Knesset donosi Herzlov zakon kojim se 10. ijara (odgovara travnju/svibnju) nacionalno obilježava sjećanje na život i rad Theodora Herzla.

Life Magazine proglasio je Herzla jednom od stotinu najutjecajnijih osoba 20. stoljeća. (Izvori: Wikipedia i Povijest.hr)