Sukob interesa zbog novca HNS-u?

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Dragan Čović bi mogao odgovarati zbog sukoba interesa jer je Hrvatski narodni sabor (HNS), političko nevladino udruženje kojim rukovodi, primalo proračunski novac.

Zakon o sukobu interesa u institucijama BiH zabranjuje izabranim dužosnicima da vrše odgovorne funkcije u nevladinim organizacijama ukoliko se one financiraju iz proračuna u iznosima većim od 10.000 KM godišnje. Čović je za predsjednika HNS-a izabran 2014. godine.

Dokumenti do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuju da je za organiziranje 25. godišnjice osnivanja Hrvatskog vijeća obrane (HVO) prošle godine HNS dobio ukupno 16.750 KM iz proračuna: Zapadnohercegovačke, Herceg-bosanske i Posavske županije. Novac je isplaćen iz proračunskih rezervi županija, namijenjenih za hitne i nepredviđene situacije poput poplava, zemljotresa ili požara.

Najveći iznos – 10.750 KM – Hrvatskom narodnom saboru je odobrila Vlada Zapadnohercegovačke županije u ožujku 2017. godine. Manifestacija obljetnice HVO-a održana je 7. i 8. travnja u Hrvatskom domu „Herceg Stjepan Kosača“ u Mostaru. Uplaćeni iznos jednak je troškovima snimanja i ozvučenja koje je u svojoj ponudi navela firma „PS Produkcija“.

Četiri dana nakon manifestacije za isti događaj je na račun HNS-a uplaćeno i 3.000 KM iz proračuna Posavske županije. Još 3.000 KM je HNS-u uplatila Herceg-bosanska županija gotovo mjesec dana nakon manifestacije. Vlada ove županije novac je uplatila preko Uprave za pitanja branitelja i stradalnika rata HVO-a u Tomislavgradu. Čović nije odgovorio na poziv novinara CIN-a za razgovor.

Zahtjeve županijama za sufinanciranje manifestacije slao je Josip Merdžo, tajnik Glavnog vijeća HNS-a. Merdžo je poručio novinarima CIN-a da nema vremena za razgovor. Predložio je da mu pitanja pošaljemo e-mailom, ali na njih nije odgovorio.

Predmet Dragana Čovića je dva puta stavljan na dnevni red sjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH, ali one nisu održane. Prvi put, krajem veljače, odsutni su bili hrvatski članovi Povjerenstva – Čovićeve kolege iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH – zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Bariša Čolak i Borjana Krišto, predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Krišto je ujedno i članica Predsjedništva HNS-a dok je Čolak član Glavnog vijeća.

Drugi put, početkom ožujka, sjednica također nije održana, no ovaj put zbog odsustva srpskih članova Povjerenstva. Ukoliko na sjednicu ne dođu najmanje dva pripadnika jednog od konstitutivnih naroda, Povjerenstvo ne može odlučivati.

Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH kaže da je nemoguće očekivati od ovog Povjerenstva da bude objektivno pri odlučivanju u vezi sa slučajem Čovića, piše Centar za istraživačko novinarstvo.

„Kako očekivati od članova Povjerenstva da odlučuju po predmetu koji je vezan za njihovog stranačkog šefa, a da budu pri tome objektivni i nepristrasni“, kaže Korajlić.

Ona dodaje da će se na primjeru odlučivanja o predmetu Čovića vidjeti kako funkcionira Povjerenstvo: „Pokazat će se sve ono što smo upozoravali godinama, a to je da jedno ovakvo Povjerenstvo ne može biti nezavisno i ne može objektivno donositi odluke“.

Iako nije želio govoriti o ovom predmetu, predsjednik Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa BiH Jasmin Emrić potvrđuje za CIN da se izabrani dužnosnik nalazi u sukobu interesa ukoliko su fondacija ili udruženje građana u kojem vrši neku funkciju dobili sredstva iz proračuna veća od 10.000 KM.

„Iz bilo kojeg proračuna, sa bilo koje razine vlasti, ukoliko se dobiju sredstva u iznosu većem od 10.000 KM, a da je javni dužnosnik na nekoj od funkcija u fondaciji ili udruženju građana, onda tu postoji sukob interesa“, kaže Emrić, objašnjavajući da ne postoje izuzeci.

Zakon je ranije predviđao zabranu kandidiranja dužnosnicima za koje je utvrđeno da su u sukobu interesa, no ta kaznena odredba je izbačena 2013. godine. Danas Zakon predviđa, uglavnom, novčane kazne za prekršitelje Primjerice, za slučaj kršenja zabrane vršenja odgovorne funkcije u nevladinim organizacijama, što se odnosi na Čovića, predviđena je maksimalna kazna oduzimanja do 50 posto plaće, najduže 12 mjeseci. Međutim, Povjerenstvo je do sada izricalo blaže kazne.

„Mi smo do sada izricali novčane sankcije. Taj raspon se kretao od 10 do 30 posto mjesečnog primanja u razdoblju od tri do pet mjeseci“, kaže Emrić.

Korajlić kaže da je neadekvatna zakonom propisana kaznena politika. Prema njenim riječima, dobit koju dužnosnik u sukobu interesa može steći je mnogo veće od kazne koja mu je zbog toga propisana.

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović je na listopadskim izborima u BiH 2014. godine izabran za člana Predsjedništva BiH, a uoči izbora Skupština HNS-a ga je imenovala za predsjednika ove organizacije na mandat od četiri godine. U odluci o imenovanju je navedeno da je Čović ovlašten za zastupanje HNS-a.

HNS je utemeljen 2000. godine kao dobrovoljna nevladina i neprofitna organizacija, a čine je 13 političkih stranaka sa HDZ-om na čelu.