Sud je prvo prihvatio apelaciju Kovačevića zbog tvrdnje da nije pripadnik konstitutivnih naroda
Jedan od ključnih, ali često prešućenih razloga zbog kojih je Europski sud za ljudska prava u prvom stupnju prihvatio aplikaciju Slavena Kovačevića leži u tvrdnji da on nije pripadnik nijednog od konstitutivnih naroda u BiH.
Danas, međutim, priča izgleda bitno drukčije.
Slaven Kovačević, kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH ispred Demokratske fronte Željka Komšića, ponovno u fokusu javnosti.
Poznat je po ranijim pokušajima manipulacije sudskim postupcima pred Europskim sudom za ljudska prava, a sinoć je javno izjavio kako je ''uvijek bio pripadnik hrvatskog naroda'', predstavljajući svoju kandidaturu kao nastavak borbe za građansku Bosnu i Hercegovinu.
"Bio, jesam i ostat ću. Ja jesam Hrvat i nikad nisam to mijenjao. Je li to nekome problem?", kazao je Kovačević agenciji Patria, dodajući da nije skrivao svoj identitet ni tijekom sudskog postupka u Strasbourgu.
Tu počinju nelogičnosti.
Naime, Demokratska fronta već godinama zagovara ''građansku BiH'', ali tu borbu uporno vodi – preko pozicije najmalobrojnijeg hrvatskog naroda, i to pozicije hrvatskog člana Predsjedništva. Paradoksalno, tu opciju politički i birački gotovo isključivo podržavaju Bošnjaci.
Kovačević, pritom, očito računa na kratko pamćenje javnosti. No, tragovi ostaju. U samom uvodu odluke Europskog suda za ljudska prava iz 2023. godine jasno se navodi da Slaven Kovačević nije pripadnik konstitutivnih naroda, što je bio jedan od temeljnih razloga zašto je njegova aplikacija uopće razmatrana.
Kada je Veliko vijeće Suda upoznato s pokušajima obmane i kontradiktornim tvrdnjama podnositelja aplikacije, uslijedio je brz i jasan epilog: prvostupanjska odluka je poništena glasovima 16 prema 1.
Drugim riječima, ono što je započelo kao navodna borba za ljudska prava, završilo je kao primjer kako se Sud može dovesti u zabludu – ali ne i trajno.
