Sud BiH o Interpolovoj odluci: "Informacije povjerljivog karaktera"

Međunarodna crvena tjeralica za predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i predsjednikom Narodne skupštine RS-a Nenadom Stevandićem nije stupila na snagu, potvrđeno je za Detektor iz Suda Bosne i Hercegovine.

Iz Suda kažu da se ne mogu očitovati o detaljnim razlozima odluke Interpola.

"Zbog prirode komunikacije sa NCB Interpol, Sud u ovom trenutku samo može potvrditi informaciju da međunarodna crvena tjeralica nije stupila na snagu, dok se sve druge okolnosti i informacije smatraju povjerljivog karaktera", naveli su iz Suda BiH u odgovoru na upit Detektora.

Žalba Srbije

Dodik je u srijedu na svom X profilu naveo da ga je kontaktirao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i priopćio mu da je dobio obavještenje Direktorata Interpola da je uvažena žalba Srbije te odbijen zahtjev Suda BiH za raspisivanje crvene tjeralice.

"Hvala i predsjedniku Orbanu, kao i predsjednicima svih ostalih država koje su uputile žalbu razumijući političku pozadinu sudskog progona kojem sam izložen", rekao je Dodik.

U Ustavu Interpola se navodi da je strogo zabranjeno preduzeti bilo kakvu intervenciju ili aktivnosti ukoliko je pozadina slučaja političkog, vojnog, vjerskog ili rasnog karaktera.

Upravo zbog ovog člana Ustava, kako je za medije ranije kazao potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Srbije Ivica Dačić, Interpolov ured u njegovoj zemlji uputio je prosvjednu notu u Lyon, gdje je središte Interpola.

Interpolova crvena tjeralica se koristi zbog uhićenja i ekstradicije traženih osoba, na osnovu naloga za uhićenje. Ali, zemlje članice primjenjuju svoje zakone u odlučivanju hoće li uhititi osobu.

Prijedlog Tužiteljstva BiH 

Dok značajan broj zemalja priznaje crvenu tjeralicu kao dovoljnu osnovu za uhićenje i stavljanje tražene osobe u privremeni ekstradicioni pritvor, u manjem broju zemalja crvene tjeralice su samo sredstvo za identificiranje i pronalazak traženih osoba. To znači i da je raspisana tjeralica, Dodika i Stevandića ne bi uhitili u svim zemljama.

Sud Bosne i Hercegovine je 27. ožujka izdao naredbu za raspisivanje međunarodne tjeralice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem u trenutku kada je Dodik boravio u Izraelu. Ranije im je sa entitetskim premijerom Radovanom Viškovićem određen pritvor.

Tužiteljstvo BiH je u srijedu, 26. ožujka, Sudu BiH poslalo prijedlog za raspisivanje međunarodne tjeralice prema osumnjičenima zbog činjenice da su Dodik i Stevandić napustili ili napuštali teritoriju Bosne i Hercegovine.

"Osnovu za raspisivanje iste Tužiteljstvo je u prijedlogu, koji je i prihvaćen, osnovano crpilo iz očigledno poduzetih radnji osumnjičenih Dodika i Stevandića, kojima su, koristeći se svojim visokopozicioniranim položajima u entitetu Republika Srpska, izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, prešli državnu granicu i napustili Bosnu i Hercegovinu", rečeno je ranije iz Suda BiH.

Putovanja 

Osim u Izrael, Dodik je od raspisivanja unutarnje tjeralice 17. ožujka putovao i u Rusiju, a u BiH se, kako je napisao na svom X profilu, vratio u srijedu.

Granična policija BiH ranije je priopćila da provodi istragu u vezi s Dodikovim prelaskom granice BiH i Srbije, nakon što se 25. ožujka pojavio u Batajnici kod Beograda na obilježavanju godišnjice NATO bombardiranja. Informacija o tome provodi li Granična policija istragu kako je Stevandić prešao državnu granicu i otišao u Srbiju još uvijek nema.

Sud BiH je 26. veljače prvostupanjskom presudom osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

U BiH je potom nastupila politička kriza, nakon što je vladajuća koalicija u NSRS-u usvojila zakone o zabrani djelovanja Državnog suda i tužiteljstva, Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području RS-a.

Istraga

U srijedu je Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio rješenje o neizvršenju odluke ovog suda koja se odnosi na privremeno stavljanje izvan snage Zakona o VSTV-u RS-a, uz objašnjenje da entitetski ministar pravde Miloš Bukejlović, donošenjem pravilnika o postupku kandidiranja i izbora prvih članova VSTV-a RS-a, nije poštovao konačnu i obvezujuću odluku – što povlači krivičnu odgovornost.

Ustavni sud je ove zakone stavio izvan snage, a Tužiteljsko BiH je protiv Dodika i drugih čelnika entiteta RS pokrenulo istragu za krivično djelo "napad na ustavni poredak".

Nakon što su odbili da se odazovu pozivu na saslušanje, Tužiteljstvo je naredilo i privođenje Dodika te premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića.

Osim ovih zakona, NSRS je usvojila Zakon o zaštiti ustavnog uređenja i Nacrt ustava RS-a kojim se, između ostalog, daje veća autonomija odlučivanja entitetu u odnosu na državu i mogućnost referenduma za secesiju od BiH, ali i uvodi vojska RS-a.