Član Demokratske fronte i najavljeni kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, Slaven Kovačević, izjavio je u emisiji Dan uživo na N1 da je njegov osnovni motiv kandidature korištenje alata vanjske politike i diplomatske mreže BiH za promociju građanske države, te sprječavanje jačanja politika koje zagovaraju etničke podjele.
Govoreći o instituciji visokog predstavnika, Kovačević je rekao kako DF priznaje OHR i legitimitet Christiana Schmidta, ali ističe da se ne mora slagati sa svim njegovim odlukama. "Za razliku od SNSD-a, mi priznajemo instituciju visokog predstavnika i legitimitet Christiana Schmidta, ali to ne znači da se s njim moramo složiti u svemu. Milorad Dodik uopće ne priznaje Schmidta", rekao je Kovačević.
Kovačević se osvrnuo i na izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH koje je Schmidt nametnuo na izbornoj noći, kazavši da je visoki predstavnik napravio "potpuni nered". Osvrnuo se na "selektivnu" primjenu odluke Ustavnog suda u slučaju Bože Ljubića, naglašavajući da je Schmidt polovično riješio ovu odluku te potpuno zanemario druge aspekte vezane za entitetske ustave.
Također, postavio je pitanje da li su Schmidtove odluke išle u korist HDZ-a BiH te da li je imao instrukcije međunarodne zajednice da omogući formiranje vlasti Trojke i HDZ-a u Federaciji BiH. Kovačević se prisjetio 24-satne suspenzije Ustava kada je Schmidt svojim potpisom zamijenio potpis Refika Lende i omogućio formiranje Vlade Federacije BiH, što, prema njegovim riječima, danas ima negativne posljedice.
Kovačević je naveo nepotizam, korupciju i nezakonite radnje kao posljedice trenutne vlasti, spominjući i tendere za softverska rješenja na autocestama koje istražuje Evropsko tužiteljstvo. Također, istaknuo je kako je poduzeće jednoj tvrtki dodijeljeno devet milijuna maraka u izuzetno kratkom vremenu.
Na optužbe Ilije Cvitanovića da je mijenjao etničku pripadnost, Kovačević je odgovorio kako su to "notorne laži", objašnjavajući da je posljednji put sudjelovao na izborima 2016. godine, a etnička pripadnost se formalno izjašnjava samo na izborima.
Kao temeljni razlog svoje kandidature, Kovačević je naveo očuvanje odnosa snaga u Predsjedništvu BiH. "Prvi razlog je da se očuva omjer 2:1 u korist Bosne i Hercegovine. Drugi razlog je da spriječimo da kadar HDZ-a uđe u Predsjedništvo", izjavio je Kovačević.
Na kraju, dodao je: "Da li je za građane BiH bolje da ja budem u Predsjedništvu i da koristim alate vanjske politike i diplomatsku mrežu za promociju građanske države, ili da tamo uđe kadar HDZ-a koji će propagirati ideju trećeg entiteta i takozvanog legitimnog predstavljanja, koje po meni graniči s fašizmom?"
Podsjetimo, Kovačević, politolog i savjetnik jednom članu Predsjedništva BiH, tvrdio je da su ga izborna pravila diskriminirala na izborima 2022. godine jer nije mogao glasovati za kandidate po vlastitom izboru. Europski sud za ljudska prava je ocijenio da nije pružio dovoljno dokaza da je osobno bio diskriminiran u usporedbi s drugim biračima.
Sud je zaključio, s 12 glasova za i 5 protiv, da g. Kovačević nema status žrtve u pogledu navodne povrede njegovih prava na temelju članka 14., u vezi s člankom 3. Protokola br. 1, i članka 1. Protokola br. 12., u odnosu na svaku od njegovih pritužbi vezanih uz Dom naroda i Predsjedništvo. Sud je ocijenio da Kovačevićevi zahtjevi predstavljaju apstraktnu kritiku „stanja prava“ naravi actio popularis.
Odluka Velikog vijeća donesena je 25. lipnja 2025. godine.
Slaven Kovačević je pravnik i politički savjetnik, koji duže vrijeme obnaša dužnost savjetnika predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića.
Bio je tema i Rezolucije o Bosni i Hercegovini koju je usvojila Parlamentarna skupština Vijeća Europe u Strasbourgu. Rezolucija je donijela iznimno jasne i politički značajne poruke kada je riječ o izbornoj reformi, odnosima konstitutivnih naroda i dugogodišnjim institucionalnim blokadama u zemlji. Posebna pažnja u Rezoluciji posvećena je presudi Europskog suda za ljudska prava u predmetu Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine, koja se prepoznaje kao ključna osnova za buduće izmjene izbornog sustava. U dokumentu se izrijekom navodi da je način izbora članova Predsjedništva BiH sporan te da je tijekom godina proizvodio političko nepovjerenje, osobito između Bošnjaka i Hrvata.
Rezolucija je tako prvi put na ovako jasan način potvrdila da pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva nije politička konstrukcija, već stvarni demokratski problem, koji zahtijeva sustavno i pravno utemeljeno rješenje.
U tom kontekstu, presuda Kovačević navodi se kao referentni okvir za reformu, pri čemu se naglašava da je uspostava novih izbornih jedinica legitimna opcija, ukoliko je u skladu s ustavnim načelima Bosne i Hercegovine.
