Parlamentarna skupština Vijeća Europe u Strasbourgu usvojila je Rezoluciju o Bosni i Hercegovini koja donosi iznimno jasne i politički značajne poruke kada je riječ o izbornoj reformi, odnosima konstitutivnih naroda i dugogodišnjim institucionalnim blokadama u zemlji.
Posebna pažnja u Rezoluciji posvećena je presudi Europskog suda za ljudska prava u predmetu Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine, koja se prepoznaje kao ključna osnova za buduće izmjene izbornog sustava. U dokumentu se izrijekom navodi da je način izbora članova Predsjedništva BiH sporan te da je tijekom godina proizvodio političko nepovjerenje, osobito između Bošnjaka i Hrvata.
Rezolucija prvi put na ovako jasan način potvrđuje da pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva nije politička konstrukcija, već stvarni demokratski problem, koji zahtijeva sustavno i pravno utemeljeno rješenje.
U tom kontekstu, presuda Kovačević navodi se kao referentni okvir za reformu, pri čemu se naglašava da je uspostava novih izbornih jedinica legitimna opcija, ukoliko je u skladu s ustavnim načelima Bosne i Hercegovine.
Rezolucija se također osvrće na dugogodišnje pogrešne interpretacije ranijih presuda Europskog suda za ljudska prava.
Jasno se razdvaja obveza omogućavanja kandidature svim građanima – kako proizlazi iz presuda poput Sejdić–Finci – od tvrdnji da te presude zahtijevaju ukidanje konstitutivnosti naroda ili nametanje takozvanog ''građanskog modela'' države.
Osim izborne reforme, Rezolucija snažno adresira i pitanje državne imovine, koje već godinama opterećuje političke odnose i koči gospodarski razvoj.
Posebno se ističu negativne posljedice nepostojanja sveobuhvatnog zakona o državnoj imovini, kao i posljedice nametnutog Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom od strane visokog predstavnika.
Bosna i Hercegovina, jasno je iz usvojegno, mora hitno provesti izbornu reformu i stvoriti pravni okvir koji će omogućiti investicije i razvoj, uz istodobno ublažavanje posljedica dugotrajnih institucionalnih blokada.
