Skupština Hercegovačko-neretvanske županije usvojila je danas u Mostaru, tijekom sjednice, Izmjene i dopune Proračuna HNŽ-a za 2025. godinu u iznosu od 426.313.000 konvertibilnih maraka, kao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju Proračuna HNŽ-a za 2025. godinu.
Također je usvojen i Zakon o izmjeni Zakona o sudskim pristojbama s tarifom. Kako je istaknuto, navedene izmjene bile su nužne kako bi se u relevantne odredbe uvela mogućnost bezgotovinskog plaćanja sudskih pristojbi, čime će se doprinijeti većoj pravnoj sigurnosti i dostupnosti pravosuđa građanima, u skladu sa strateškim dokumentima, načelima digitalne transformacije javne uprave i općim interesom modernizacije javnih usluga.
Predsjedatelj Skupštine HNŽ-a Džafer Alić izjavio je kako se rebalans proračuna donosi na samom kraju fiskalne godine radi usklađivanja rashoda, ponajprije u dijelu plaća i naknada zaposlenih u obrazovanju, Ministarstvu unutarnjih poslova te ostalih proračunskih korisnika.
Kako je naveo, riječ je o preraspodjeli sredstava u iznosu od oko šest milijuna konvertibilnih maraka, uključujući i povećanje osnovice za plaće državnih službenika za pet posto od 1. listopada, sukladno potpisanim kolektivnim ugovorima.
Zamjenik predsjedatelja Skupštine HNŽ-a Tomislav Martinović istaknuo je kako se rebalansom proračuna provodi usklađivanje prihoda i rashoda, pri čemu se najveći dio korekcija odnosi na sektor obrazovanja zbog prekoračenja planiranih sredstava. Upozorio je i na problem nastao nakon odluke Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, kojom je osporen dio Zakona o vodama, čime je županija ostala bez značajnih prihoda od naknada za korištenje voda.
Ministar financija HNŽ-a Adil Šuta kazao je kako je Vlada HNŽ-a pripremila rebalans proračuna u iznosu od 426,313 milijuna konvertibilnih maraka, kojim su osigurana sredstva za plaće, naknade i otpremnine, te da županija uredno podmiruje sve obveze bez dodatnog zaduživanja.
Naglasio je kako odluka Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa Zakonom o vodama godišnje uskraćuje županiju za između 12 i 15 milijuna konvertibilnih maraka prihoda. Govoreći o nadoknadi tih sredstava, Šuta je istaknuo kako Hercegovačko-neretvanska županija, unatoč činjenici da se na njezinu području nalazi gotovo cjelokupni hidroenergetski potencijal Federacije Bosne i Hercegovine, od toga nema izravne financijske koristi.
Dodao je kako će Vlada, u skladu s važećim zakonskim propisima, raditi na donošenju novih i izmjeni postojećih rješenja kako bi se osigurala fiskalna stabilnost, uz realno planiranje proračuna i odgovoran ulazak u 2026. godinu.
